Odgađanje odlaska na spavanje – odgovor na nedostatak slobodnog vremena

Poslovi koji zahtijevaju od zaposlenika gotovo cjelodnevni angažman vode do toga da osoba ostaje bez dragocjenog slobodnog vremena. Kako bi mogli osjetiti barem malo slobode, osobe ostaju budne do kasno u noć čak i nakon napornog radnog dana. Zašto se javlja ovaj fenomen i koje su njegove posljedice?

Revenge bedtime procrastination

Pojam „revenge bedtime procrastination“ može se direktno prevesti kao odgađanje odlaska na spavanje iz osvete. Radi se o tome da osoba svjesno ostaje budna kako bi mogla surfati po internetu, gledati serije ili se baviti bilo kojom drugom aktivnošću u kojoj uživa u slobodno vrijeme.

Odgađanje se može provesti na dva načina – osoba može odgađati sam čin odlaska u krevet ili može odgađati utonuće u san tako da provodi vrijeme na nekom elektroničkom uređaju u krevetu.

Ova pojava je karakteristična za osobe koje obavljaju vrlo stresne poslove koji zauzimaju većinu njihova dana. Svakodnevno trošenje glavnine dostupnih 24 sata na posao ostavlja kasne večernje sati kao jedini period dana u kojem je osoba slobodna. Dragocjeno slobodno vrijeme iskorištava se za nadoknadu zabave umjesto za odlazak na spavanje.

Ovaj fenomen nije još u potpunosti razjašnjen te postoje mnoge teorije koje ga pokušavaju razjasniti. Jedno objašnjenje krivi nedostatak samokontrole zbog kojeg osoba ostaje duže budna iako je svjesna da si time nanosi štetu. Druga teorija tvrdi da određene osobe ostaju duže budne jer bolje funkcioniraju navečer nego ujutro, ali su zbog posla prisiljeni započeti dan rano ujutro.

Posljedice odgađanja odlaska na spavanje

Svjesni smo kratkoročnih posljedica nedovoljne količine sna. Ukoliko jednu noć odspavamo samo četiri od preporučenih osam sati sna, probudit ćemo se umorni i loše raspoloženi. Rijetko koji pojedinac je u potpunosti svjestan dugoročnih posljedica kronične neispavanosti.

Nedovoljnom količinom sna posebnu štetu nanosimo kardiovaskularnom sustavu. Naime, dok spavamo, krvni tlak je niži za 10-20% u odnosu na vrijednosti krvnog tlaka tijekom dana. Ukoliko ne spavamo koliko bismo trebali, ne događa se taj pad tlaka te to s vremenom vodi do razvoja hipertenzije. Nedostatak sna može voditi i do razvoja ateroskleroze. Naime, jedno istraživanje dovodi u vezu nedovoljnu količinu sna i rizik od razvitka aterosklerotskih plakova. Pojedinci koji su sudjelovali u istraživanju i spavali manje od šest sati dnevno su imali 27% veću vjerojatnost nastanka nakupina plaka od pojedinaca koji su spavali više od sedam sati.

Nedostatak sna remeti i ravnotežu između hormona odgovornih za regulaciju apetita. Uočene su povišene razine grelina (hormona koji stimulira glad) te snižene razine leptina (hormon čije niske razine signaliziraju mozgu da nema dovoljno masnih zaliha te potiče apetit). Premalo sna jasno je povezano s većom incidencijom pretilosti.

Imunosni sustav također pati ako nedovoljno spavamo te smo znatno podložniji infekcijama.

Kako izbjeći odgađanje odlaska na spavanje?

Idealno bi bilo uspostaviti određenu rutinu kako bi priprema za odlazak na spavanje bila gotovo automatske naravi. Primjerice, odrediti vrijeme u koje odlazimo na spavanje svaku večer te to vrijeme poštovati. Izbjegavanje napitaka s kofeinom u popodnevnim i večernjim satima te ne korištenje elektroničkih uređaja barem pola sata prije odlaska na spavanja uvelike pomaže s bržim utonućem u san.

Nedovoljna količina sna nanosi ogromnu štetu našem organizmu. Iako nam se surfanje internetom do kasno u noć čini kao dobra ideja, dugoročno time samo uzrokujemo probleme svom organizmu.