Vitamin D-saveznik u borbi protiv karcinoma dojke?

Rak dojke s 3000 novih dijagnoza svake godine, najčešće je dijagnosticirani oblik zloćudne bolesti. Treći je maligni uzrok smrti u žena. Većina slučajeva raka dojke dijagnosticirana se kod starijih žena u dobi između 65 i 69 godina. Unatoč tome što više obolijevaju starije žene, rak dojke može se javiti i kod mlađih žena. Važno je što ranije započeti s redovitim samopregledima grudi kao i s liječničkom kontrolom stanja dojki.   

Tipovi karcinoma 

Rak dojke dijeli se u različite podtipove na temelju imunohistokemijske ekspresije estrogenskog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR), HER2 receptora i proliferacijskog indeksa Ki-671. Prema toj klasifikaciji karcinomi dojke svrstavaju se u četiri skupine: Luminal A (LumA), Luminal B (LumB), HER2-pozitivni i ̋basal-like ̋. Skupini ̋basal-like ̋ pripadaju karcinomi koji imaju negativne ER, PR i HER2 receptore te se nazivaju trostruko negativni.   

Liječenje karcinoma dojke 

Strategije liječenja raka dojke uključuju kemoterapiju, kirurško odstranjenje tumora, hormonsku terapiju te zračenje. Značajno je da je jedna studija pokazala kako su pacijentice s trostruko negativnim rakom dojke imale znatno niže serumske razine vitamina D u usporedbi s ER pozitivnim pacijenticama. Obje skupine imale su niže razine vitamina D nego pacijentice s benignim bolestima dojke.   

Vitamin D₃ -saveznik u borbi protiv tumora? 

Vitamin D₃ (kolekalciferol), prirodni oblik vitamin D, može se unositi prehranom, ali se i sintetizira u ljudskoj koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti iz prekursora, 7-dehidrokolesterola. Aktivni oblik vitamina D₃, 1,25-dihidroksivitamin D3 (1,25(OH)₂D₃), prvenstveno je poznat kao ključni regulator homeostaze kalcija i fosfata. Biološke funkcije ostvaruje nakon vezanja na receptor za vitamin D (VDR). Transkripcijski je faktor koji regulira ekspresiju gena u ciljnim tkivima, poput crijeva, bubrega i kostiju. VDR se izražava i u mnogim drugim tkivima, uključujući i tumorske gdje posjeduje antiproliferativne, diferencijacijske i imunomodulatorne učinke. Pretklinička in vitro i in vivo istraživanja pokazala su da 1,25(OH)₂D₃ modulira različite signalne putove uključene u staničnu proliferaciju, apoptozu, diferencijaciju, upalu, invaziju i angiogenezu.   

Prava slika istraživanja 

 Epidemiološke studije sugeriraju niži rizik od raka dojke kod žena s visokim koncentracijama serumskog 1,25(OH)₂D₃ u usporedbi s onima s niskim razinama. Međutim, ukupne analize nisu dosljedno pokazale statistički značajne korelacije. Pokazano je da su niske razine vitamina D povezane s lošijim prognostičkim parametrima kod postmenopauzalnih pacijentica te da su povezane s povećanim rizikom od bolesti bez obzira na status menopauze. Ipak, nalazi kliničkih ispitivanja nisu u potpunosti podržali opažanja iz epidemioloških studija. Klinička ispitivanja pokazala su da suplementacija vitaminom D (oko 24 μg/dan) ne smanjuje rizik od raka dojke za više od 30%. Nadalje, u drugoj studiji, dnevne doze od 400 IU vitamina D (10 μg) i 1000 mg kalcijevog karbonata nisu značajno smanjile rizik od raka dojke niti drugih invazivnih oblika raka.   

Budućnost terapije 

 Većina randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja ne pokazuje jasni pad incidencije raka dojke uz suplementaciju vitaminom D3. Ipak, 1,25(OH)₂D₃ ili njegovi analozi mogu imati veći potencijal antikancerogenog djelovanja u raku dojke kada se kombiniraju s postojećim terapijama protiv raka. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se dokazala učinkovitost analoga vitamina D₃ u kombiniranim terapijama za liječenje različitih podtipova raka dojke. Iako in vitro i in vivo studije pokazuju obećavajuće rezultate za upotrebu 1,25(OH)₂D₃ ili njegovih analoga u smanjenu rasta i napredovanja raka dojke, njihova primjena u ljudi zahtijeva daljnja istraživanja.