Jeste li se ikada našli u situaciji da je osoba pored vas zijevnula pa ste i sami unutar nekoliko sekundi instinktivno zijevnuli? Ili kada se gledajući neki dirljiv film ili drugu osobu kako plače i vi sami rastužite? Dugi niz godina ovakve promjene stanja pripisivale su se empatiji, odnosno emocionalnom razumijevanju osjećaja i položaja druge osobe te uživljavanju u iste. Međutim, napretkom tehnologije i znanosti otkriven je sustav koji je bacio novo svjetlo na tadašnje poimanje suosjećanja, učenja, socijalne interakcije te općenito ljudske kulture – sustav zrcalnih neurona.

Što su zrcalni neuroni?

U našem živčanom sustavu razlikujemo dvije vrste živčanih stanica – motorni i senzorni neuroni. Motorni su neuroni izvršni, odnosno prenose signale od mozga prema nekom efektoru koji će izvršiti određenu radnju, kao što je na primjer mišić ili neka sekretorna žlijezda. Senzorni neuroni s druge strane prenose signale od receptora na periferiji, na primjer receptori za bol na koži, do odgovarajućih područja u središnjem živčanom sustavu.

Zrcalni neuroni zbunjivali su znanstvenike od samog početka jer djeluju kao svojevrsni hibrid gore opisanih vrsta neurona. Odnosno zrcalni neuroni aktiviraju se u mozgu kada osoba sama izvodi neku radnju, kao i kada promatra drugu osobu kako radi isto. Upravo zbog toga, smatra se da imaju bitnu ulogu u razumijevanju ponašanja i namjera, učenja na principu imitacije te razvoju emocionalne inteligencije i empatije.

„ Što majmun vidi to majmun radi“

Za otkriće zrcalnih neurona zaslužna je skupina talijanskih znanstvenika predvođena Giacomom Rizzolattijem koja je devedesetih godina prošlog stoljeća ispitivala mozak makaki majmuna. Koristeći elektrodu postavljenu u premotornom korteksu ( područje mozga odgovorno za planiranje pokreta ) otkrili su skupinu neurona koja se aktivirala kada je majmun izvodio određenu radnju kao što je posezanje za hranom, ali i u slučaju kada je majmun samo promatrao kako istraživač ili drugi majmun čini isto.

Istraživanja su također pokazala da se ista skupina neurona u mozgu majmuna aktivira i u slučaju kada vidi da drugi majmuni gledaju u nekom smjeru pa i on sam usmjeri pogled, što upućuje da bi zrcalni neuroni mogli biti uključeni u proces učenja imitacijom.

Budući da promatrana skupina neurona „zrcali“ radnju koju je majmun primijetio kod drugih, znanstvenici su ih nazvali zrcalni neuroni.

Postoje li zrcalni neuroni i u ljudskom mozgu?

Iako su zrcalni neuroni prilično popularno područje neuroznanosti koje zaokuplja pažnju znanstvenika već četvrt stoljeća, njihovo postojanje u mozgu čovjeka još uvijek nije eksplicitno dokazano. Razlozi manjka dokaza su tehničke prirode, odnosno sadašnje metode koje se primjenjuju, poput funkcionalne magnetske rezonancije, nisu dovoljno osjetljive da bi dokazale aktiviraju li se zrcalni neuroni u odgovoru na neki podražaj ili neka druga skupina neurona koja se nalazi u istom području mozga. Za detaljnija saznanja potrebno je istraživati pojedine neurone kao što je slučaj u ispitivanjima na majmunima, ali takav način istraživanja za sada još uvijek nije moguć u humanoj neuroznanosti.

Međutim, neupitno je da i u ljudskom mozgu postoje skupine neurona koje se ponašaju poput zrcalnih, omogućujući nam da predvidimo akciju druge osobe, ali i da razumijemo namjeru i osjećaje u podlozi iste. Pretpostavlja se da su upravo zrcalni neuroni odgovorni za već spomenuto „zarazno zijevanje“, za osjećaj neugode u želucu kad vidimo osobu kako se udarila, za osjećaj euforije kada gledamo utakmicu u kojoj tim za koji navijamo pobjeđuje ili pak osjećaj razočarenja kada gubi.

Nova saznanja

Dosadašnja istraživanja uglavnom su se bavila zrcalnim neuronima u kontekstu socijalnih interakcija, no najzanimljivija je njihova potencijalna uloga u empatiji. Postavljene su brojne hipoteze u kojima je istaknuta potencijalna povezanost disfunkcije sustava zrcalnih neurona s patofiziologijom psihopatije i autizma, poremećaja koji se povezuju s poteškoćama u ostvarivanju empatije.

Definitivno najznačajnija spoznaja je potencijalna uloga zrcalnih neurona u rehabilitaciji osoba koje su pretrpjele moždani udar. Naime, poznato je da se u mozgu osobe koja gleda drugu kako uzima neki predmet i što radi s njim stimuliraju isti neuroni koji bi se aktivirali i kada bi osoba sama izvodila istu radnju, odnosno aktivira se sustav zrcalnih neurona. Na taj način bi se opetovanim pokazivanjem određene radnje mogao ubrzati oporavak motoričkih funkcija što bi u konačnici moglo dovesti do bržeg oporavka od moždanog udara.

Zanimljiva je ideja da bi čak videoigre koje funkcioniraju na principu virtualne stvarnosti upravo stimulacijom sustava zrcalnih neurona mogle doprinijeti u rehabilitaciji osoba nakon moždanog udara kao i osoba koje osjećaju fantomsku bol ( osjećaj boli u ekstremitetu ili dijelu tijela kojeg osoba više nema, na primjer zbog amputacije ).

 

Iako mnoge teorije o zrcalnim neuronima i njihovoj ulozi još uvijek ostaju samo na hipotezama, preostaje nam vidjeti u kojem će nas smjeru odvesti razvoj tehnologije i znanosti u godinama koje slijede. Tko zna, možda uspijemo otkriti zašto zijevanje za djecu s autizmom nije „zarazno“, zašto psihopati ne plaču te možemo li zahvaljujući zrcalnim neuronima čitati misli baš kao što „ čitamo“ tuđe namjere i osjećaje.

 

Literatura

1. Božić I, Milić J, Šijan I. Zrcalni neuroni i njihova potencijalna uloga u psihopatologiji. Gyrus, 2015, 1(3), 32-34

2. What are mirror neurons, 2019., https://www.news-medical.net/health/What-are-Mirror-Neurons.aspx , pristupljeno 13.3.2021.

3. Tajne ljudskog mozga: doznajte sve o mističnoj ulozi zrcalnih neurona, 2018., https://www.adiva.hr/zdravlje/neurologija/tajne-ljudskog-mozga-doznajte-sve-o-misticnoj-ulozi-zrcalnih-neurona/ , pristupljeno 13.3.2021.

4. Scientists say everyone can read minds, 2005., https://www.livescience.com/220-scientists-read-minds.html , pristupljeno 13.3.2021.

5. Monkey see, monkey really do, 2009., https://www.livescience.com/3621-monkey-monkey.html , pristupljeno 13.3.2021.

6. Mirror neurons allow us to understand each other, 2010., https://www.livescience.com/11002-mirror-neurons-understand.html , pristupljeno 13.3.2021.

7. Do mirror neurons help us feel empathy?, 2019., https://www.labroots.com/trending/neuroscience/15730/mirror-neurons-help-feel-empathy , pristupljeno 13.3.2021.

8. Mirror neurons after a quarter century: New light, new cracks, 2016., https://sitn.hms.harvard.edu/flash/2016/mirror-neurons-quarter-century-new-light-new-cracks/ , pristupljeno 13.3.2021.

Izvor fotografije

©Science Photo Library via Canva.com