Utjecaj restriktivnih zakona o pobačaju na zdravlje žena

Pravo na pobačaj jedna je od gorućih tema u Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Pojam prekid trudnoće ili pobačaj označava potpuno istiskivanje ili odstranjenje ploda, plodovih ovoja i posteljice iz maternice prije nego što je plod postigao gestacijsku dob (starost ploda) dovoljnu za samostalan život izvan majčina tijela. U velikom broju razvijenih zemalja restriktivni zakoni o pobačaju dio su prošlosti, ali stigmatizacija je i dalje veliki problem s kojim se suočavamo u današnjem društvu. Zbog toga su provedena mnoga istraživanja koja nam odgovaraju na pitanje kako restriktivni zakoni i stigmatizacija pobačaja utječu na zdravlje žena.

NAMJERNI POBAČAJ

Namjerni (inducirani) pobačaj uobičajena je procedura u svijetu, a godišnje se izvede približno 56 milijuna takvih pobačaja. Svjetska zdravstvena organizacija dijeli namjerni pobačaj na sigurni i nesigurni s obzirom na sigurnost zahvata i uvjete u kojima se on provodi. Siguran je pobačaj onaj koji se izvodi odgovarajućim metodama, kada je osoba koja izvodi prekid trudnoće za to i obrazovana  te kada se on provodi u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Nesiguran pobačaj svaki je pobačaj u čijem izvođenju sudjeluje nestručna osoba ili osoba bez iskustva, koji se provodi nesigurnim metodama i u uvjetima koji ne zadovoljavaju zdravstvene standarde.

RESTRIKTIVNA POLITIKA I SMRTNOST MAJKI

Zemlje s restriktivnom politikom pobačaja imaju mnogo višu razinu smrtnosti majki. Otprilike polovica svih induciranih pobačaja vrši se nesigurnim postupcima. Procjenjuje se da 47 000 žena u svijetu svake godine premine od komplikacija povezanih s nesigurnim pobačajem. Od država u kojima je namjerni pobačaj strogo zabranjen 93% čine zemlje u razvoju. Većina žena koje u tim državama žele namjerno prekinuti trudnoću ne mogu si priuštiti siguran pobačaj, stoga im je jedina mogućnost da prekid trudnoće izvedu na nesiguran način, zbog čega se žene i nestručne osobe služe brojnim metodama. Ne samo da te metode često ne ispune očekivanja, već one često dovode do raznih zdravstvenih komplikacija. Neki od načina kojima se izvode ili se pokušavaju izvesti namjerni prekidi trudnoće su sljedeći:

• umetanje raznih stranih tijela vaginalnim putem, npr. korijenja drveća, pilećih kosti, olovki, žica, vješalica, igli za pletenje, razbijenih boca itd.
• unošenje detergenta, omekšivača, izbjeljivača, ricinusova ulja, terpentina, biljnih koncentrata itd. oralnim putem
• vaginalno unošenje raznih tekućina
• korištenje raznih farmaceutskih proizvoda kao što su aspirin, lijekovi protiv bolova, laksativi, klorokin, kinin, oralni hormonski lijekovi, oksitocin itd.
• razne metode samoozljeđivanja.

MEDICINSKA SKRB NAKON ZAHVATA

U zemljama u razvoju oko 5 milijuna žena godišnje završi na hospitalizaciji zbog komplikacija nastalih prilikom nesigurnog prekida trudnoće. Te komplikacije mogu biti blage, kao što je produljeno blago krvarenje, ali i vrlo teške, kao što su sepsa i zatajenje organa. U mnogim zemljama s vrlo strogim zakonima o pobačaju kvaliteta medicinske njege nakon pobačaja daleko je od smjernica WHO-a.

Žene koje se suočavaju s komplikacijama uzrokovanim nesigurnim pobačajem trebaju hitnu medicinsku skrb nakon zahvata. Nedostatak postabortivne zdravstvene njege jako je izražen u zemljama u razvoju, a doprinose mu stigmatizacija, strah od zakonskih kazni i diskriminacijski stavovi medicinskog osoblja prema ženama koje su pobacile, a koji se očituju u zanemarivanju i lošem tretiranju istih.  U takvim uvjetima žene često ne traže pomoć sve dok ti simptomi ne postanu opasni za život. Što dulje ostanu bez liječenja, to je ishod lošiji. Velik dio smrtnih slučajeva povezanih s induciranim pobačajem može se pripisati odgađanju prijeko potrebne zdravstvene skrbi.

ZDRAVSTVENE KOMPLIKACIJE

Najčešća komplikacija namjernog prekida trudnoće jest krvarenje, a ono ovisi o primijenjenoj metodi i učinjenom oštećenju na spolnim ili okolnim organima. Posljedica namjernog pobačaja može biti i infekcija uzrokovana zaostalim dijelovima ploda i nesterilnim tehnikama. Ako se ona ne liječi, može doći do razvoja sepse, septičkog šoka i drugih većih komplikacija.

Traumatske ozljede spolnih organa nastaju najčešće zbog umetanja raznih predmeta, kao što je npr. vješalica. Ako dođe do unutarnjeg krvarenja, tada je teško procijeniti ukupnu količinu izgubljene krvi.

Komplikacije mogu biti posljedica uzimanja lijekova i raznih drugih kemikalija. Može se raditi o lokalnim oštećenjima te o oštećenjima jetre i bubrega. U nekim je slučajevima prekid trudnoće neuspješan, a trudnoća se nastavlja s oštećenim ili neoštećenim plodom.

Činjenica da restriktivni zakoni o pobačaju ne smanjuju broj prekida trudnoće, ali i posljedice takvih restrikcija na zdravlje žena ukazuju na sve veću potrebu da se dekriminalizira prekid trudnoće.

Redakcija se odmiče od svih političkih polemika te obrađuje ovu temu sa striktno znanstvenog stajališta.