Uloga AI u predviđanju razvoja Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest jedan je od vodećih uzroka demencije, a rano prepoznavanje simptoma i odgovarajuća zdravstvena skrb ključni su faktori u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe. Još uvijek ne postoje specifične mjere prevencije bolesti, ali napretkom tehnologije razvijen je softver koji može otkriti rani prodromalni stadij te pratiti progresiju bolesti.

Alzheimerova bolest

Radi se o progresivnoj bolesti čija učestalost raste sa životnom dobi, stoga se najčešće javlja kod starijih od 65 godina. Smatra se da je uzrok nakupljanje amiloid-β-peptida i odlaganje u obliku plakova te hiperfosforilacija Tau-proteina. Zbog toga dolazi do gubitka živčanih stanica koje proizvode neurotransmiter acetilkolin. Simptomi bolesti javljaju se postepeno te se kod pojedinaca razlikuju po jačini. Najčešći simptomi su zaboravljivost, dezorijentiranost, psihijatrijske promjene te neprepoznavanje bliskih osoba.

Projekt prepoznat prije nekoliko godina

Američka tvrtka Darmyan sa sjedištem u Kaliforniji još je 2021. godine od strane FDA dobila oznaku za revolucionarnu inovaciju svog projekta „BrainSee“, a 2024. godine su ga i odobrili. Navedeno ne čudi s obzirom na to da naziv tvrtke dolazi od perzijske riječi koja u prijevodu znači „između“ – fokusirani su na prostor između moždanih stanica te proučavaju što se događa tijekom razvoja neurodegenerativnih bolesti. Tehnologije koje koriste baziraju se na ML/AI („machine learning/artificial intelligence“), a testovi su neinvazivni, visoke točnosti te dostupni diljem svijeta.

BrainSee

BrainSee je softver razvijen nakon nekoliko godina modeliranja, testiranja i složenih simulacija na virtualnom mikroskopu mozga. Prvi je test za predviđanje progresije Alzheimerove bolesti, a temelji se na obradi slika i korištenju medicinske umjetne inteligencije. Ima brojne prednosti u odnosu na prethodno korištene tehnike prilikom dijagnosticiranja MCI („mild cognitive impairment“) ili Alzheimerove bolesti. Primjerice, isključena su invazivna testiranja poput PET („positron emission tomography“) skeniranja amiloid-β-peptida i Tau-proteina koja zahtijevaju injekcije radiofarmaka i izlaganje zračenju, lumbalna punkcija za uzorkovanje likvora i mjerenje biomarkera ili test krvi koji je neizravna pretpostavka o tome što se događa u mozgu.

Testiranje i interpretacija rezultata

Kada se osoba odlučila testirati, najprije se upućuje na razgovor s liječnikom gdje rješava brojne testove vezane uz pamćenje i kognitivne sposobnosti. Nadalje, glavni dio čini testiranje korištenjem standardne, neinvazivne kliničke MRI („magnetic resonance imaging“) nakon čega napredni algoritmi predviđaju moguću progresiju Alzheimerove bolesti. Rezultati dolaze isti dan, a liječnik je taj koji će prenijeti pacijentu rezultate i napraviti plan daljnjeg praćenja, promjene životnog stila i terapije prilagođen potrebama pojedinca.

Rezultati testiranja izražavaju se u intervalu od 0 do 100. Poželjno je da je broj što niži pa tako 0-50 označava da je manja vjerojatnost razvijanja Alzheimerove bolesti u idućih 5 godina, a > 50 da je ona veća. Za rezultate oko broja 50 (npr. 40-60) testiranje se mora ponoviti.

Analiza je automatizirana i temeljena na oblaku, stoga se BrainSee može koristiti bilo gdje u svijetu, a jedino je bitno da postoji pristup internetu te da su liječnici dobro upoznati s metodom.

Revolucionarno otkriće

Neuroznanstvenici, liječnici i farmaceutski stručnjaci složit će se da je rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključno. Bez pouzdanih tehnologija za testiranje to ne bi bilo moguće, stoga je odobrenje softvera BrainSee velik napredak u pogledu toga. Omogućit će prepoznavanje ranih faza neurodegeneracije, kontrolu i progresiju bolesti te pomoći pri odabiru prikladne terapije.