Tamnija strana sunca

Iako sunčan dan mnogima zasigurno predstavlja veliko veselje, izlaganje suncu nije toliko bezazleno kao što se na prvi pogled čini. Osim negativnih posljedica o kojima možete više pročitati na poveznici, opasna može biti i interakcija nekih lijekova i sunčevih zraka. Do reakcije može doći pri izlaganju sunčevim UVB zrakama, ali većina je uzrokovana izlaganjem UVA zrakama koje prodiru dulje u kožu. Bitno je naglasiti kako su UVA zrake gotovo jednake tijekom cijele godine dok se intenzitet UVB zraka mijenja te su najjače u ljetnim mjesecima i oko podneva.

Fototoksična reakcija

Reakcija koju izaziva interakcija sunca i nekih kemijskih sastavnica lijekova naziva se fotosenzitivnost. S obzirom na uzrok, ona može biti fototoksična ili fotoalergijska, pri čemu je češća fototoksična reakcija. Nastaje aktivacijom lijeka prilikom izlaganja suncu u slučaju kada je lijek ubrizgan, primijenjen oralno ili nanesen na kožu. Lijek apsorbira UV zračenje, ispušta ga u kožu te tako u konačnici uzrokuje staničnu smrt. U roku od nekoliko sati simptomi se pojavljuju na izloženim dijelovima tijela, a prestaju nakon uklanjanja lijeka.

Fotoalergijska reakcija

Do fotoalergijske reakcije dolazi nakon nanošenja lijekova na površinu kože. Ultraljubičaste zrake sunca uzrokuju strukturnu promjenu lijeka. On tada postaje protutijelo te uzrokuje proizvodnju antitijela zbog čega nakon nekoliko dana dolazi do reakcije na sunce. Reakciju karakterizira ekcem (osip) na izloženim područjima kože, a može se proširiti i na dijelove tijela koji nisu bili izloženi suncu. U ovom slučaju, reakcija ne prestaje odmah nakon uklanjanja lijeka iz organizma.

Vjerojatnost fotosenzitivnosti i smanjenje rizika

Važno je napomenuti da neće svaki organizam jednako reagirati na fotosenzibilni lijek. Do reakcije čak ne mora ni doći svaki put nakon uzimanja lijeka uz izlaganje suncu. Uz navedene fototoksične i fotoalergijske reakcije, može doći do pogoršanja postojećih problema kože, uključujući ekcem i herpes. Čak su zabilježeni i slučajevi u kojima je došlo do pogoršanja ili čak poticanja autoimunih poremećaja kao što je lupus.

Ako uzimate lijek s potencijalnim osobinama fotosenzibilnosti, a izlazak na sunce vam je neophodan, pokušajte smanjiti rizik od razvoja reakcije pridržavajući se sljedećih uputa:

• potražite hlad – osobito između 10 i 16 sati
• imajte na umu da sunčeve zrake mogu biti jače kada se odbijaju od vode, pijeska i snijega
• nosite laku i svjetlu odjeću, sunčane naočale i šešir
• koristite kremu za sunčanje redovito i prema uputama – preporučljivo sa SPF vrijednošću od 30 ili većom

Kod kojih lijekova treba pripaziti?

• Antibiotici (kinoloni, sulfonamidi, tetraciklini, trimetoprim, levofloksacin)
• Antifungalna sredstva (flucitozin, griseofulvin, vorikonazol)
• Antihistaminici (cetirizin, difenhidramin, loratadin, prometazin, ciproheptadin)
• Lijekovi za snižavanje kolesterola (simvastatin, atorvastatin, lovastatin, pravastatin)
• Diuretici (tiazidni diuretici: hidroklorotiazid, klortalidon, klorotiazid; ostali diuretici: furosemid i triamteren)
• Nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproksen, celekoksib, piroksikam, ketoprofen)
• Oralni kontraceptivi i estrogeni
• Lijekovi za depresiju (amitriptilin)
• Fenotiazini (klorpromazin, flufenazin, tioridazin, proklorperazin)
• Psoraleni (metoksalen, trioksalen)
• Retinoidi (acitretin, izotretinoin)
• Sulfonilureje za dijabetes tipa 2 (glipizid, gliburid)
• Alfa-hidroksi kiseline (AHA) u kozmetici

Navedeni lijekovi su jedni od najčešćih fotosenzibilnih lijekova, no ako imate nedoumice oko lijeka koji nije naveden, savjetujemo vas da se za dodatne informacije konzultirate sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.