Po prvi je puta provedeno globalno uzorkovanje rijeka i napravljeno istraživanje sadržaja svjetskih rijeka kako bi se utvrdila kontaminiranost istih aktivnim farmaceutskim sastojcima.

Što su aktivni farmaceutski sastojci (API) i kako su dospjeli u okoliš?

Aktivni farmaceutski sastojci djelotvorne su tvari u lijekovima koji se izdaju na recept, kao i u onima koji se izdaju bez recepta. Uslijed sve većeg korištenja lijekova za razne simptome i bolesti, ponekad i bez opravdanog razloga, došlo je do velikog zagađenja rijeka i otpadnih voda te pojave rezistencije na antibiotike. Osim toga, farmaceutski otpad u okoliš dospijeva tijekom proizvodnje i odlaganja, posebice u dijelovima svijeta gdje se nalazi velika proizvodnja lijekova, a briga o okolišu ne postoji. Srećom, postoje brojne svjetske organizacije i znanstvenici koji pridaju pažnju ovoj vrlo važnoj temi koja sa sobom nosi opasnost za javno zdravstvo.

Nedavno istraživanje

Skupina znanstvenika iz cijelog svijeta 2022. godine objavila je istraživanje farmaceutskog zagađenja rijeka. Istraživanje je provedeno na globalnoj razini i predstavlja jedino istraživanje u kojem su svi uzorci vode analizirani po istim kriterijima u istom laboratoriju. Nedostatak prethodnih istraživanja je u tome što su ona pokrila samo malo područje svijeta, uglavnom države Zapadne Europe i Sjeverne Amerike te postoji velika razlika u korištenim analitičkim metodama.

Uzorkovanje je u ovom istraživanju provedeno na 1052 mjesta, iz 258 svjetskih rijeka koje protječu kroz 104 države svijeta, pokrivajući tako farmaceutski otpad 471,4 milijuna ljudi te je ukupno analizirana 61 biološki aktivna tvar.

Tko najviše onečišćuje vodu?

Uzorci su uzeti u 24 države u Africi te 24 u Aziji, 37 država u Europi, 6 u Sjevernoj Americi, 3 u Oceaniji i 9 u Južnoj Americi te na Antartici. Pokrivena su područja visoke i niske naseljenosti, područja slabije dostupnosti čovječanstvu zbog reljefnih barijera, a čak i područje u Amazoni gdje živi izolirana skupina ljudi koja ne koristi moderne lijekove.

Najveća glavna kumulativna koncentracija je pronađena u Lahoru u Pakistanu sa 70,8 mg aktivnih farmaceutskih tvari po litri vode (mg/L), a na jednom mjernom mjestu u Pakistanu  maksimalna izmjerena koncentracija iznosila je 189 mg/L. Zatim slijedi La Paz u Boliviji, gdje je glavna kumulativna konstanta iznosila 68,9 mg/L, a maksimalna izmjerena koncentracija na mjernom mjestu bila je čak 297 mg/L. Visoka koncentracija povezana je s ispuštanjem kanalizacije u rijeku i odlaganjem smeća uz obalu rijeke. Ostala jako zagađena područja bila su u Africi i Aziji, a najzagađenije područje u Europi nalazi se u Madridu u Španjolskoj sa 17,1 mg/L aktivnih farmaceutskih sastojaka.

Uočena je poveznica između razvijenosti zemlje i zagađenosti vode pa je tako najveća zagađenost uočena u zemljama niže do srednje razvijenosti zbog mogućnosti pribavljanja lijekova za stanovništvo, a nedovoljno „sređene“ kanalizacijske infrastrukture.

Koji su API-ji pronađeni?

Kofein, nikotin, paracetamol i kotinin pronađeni su na svim lokacijama, uključujući i Antartiku. Na svim mjestima osim Antartike pronađeno je čak 14 API-ja: antenol (b-bloker), karbamazepin (antiepileptik), citalopram i desvenlafaksin (antidepresivi), feksofenadin (antihistaminik), gabapentin (antikonvulzivi), lidokain (anestetik), metformin (antihiperglikemik), naproksen (protuupalni), sitaglipin (antihiperglikemik), temazepam (benzodiazepin), trimetoprim (antibiotik) te venlafaksin (antidepresiv).

U najvećim koncentracijama pronađeni su paracetamol, kofein, metformin, feksofenadin, sulfametoksazol, metronizadol i gabapentin, što se poklapa sa najprepisivanijim lijekovima na svijetu 2022. godine.

A što s bakterijama?

Rezistencija na antibiotike, za bakterije, logičan je slijed događaja – nakon mnogo doticaja s nekim antibiotikom, evolucijski razvijaju mehanizam za preživljavanje. Prisutnost farmaceutskog otpada u okolišu je faktor koji samo doprinosi povećanju broja bakterija otpornih na različite antibiotike. Tu se javlja veliki problem budući da je „zlatno razdoblje“ antibiotika bilo davno i trenutno se razvija vrlo mali broj novih antibiotika, a sve većem broju bakterija dodaje se prefiks „super“.

 

 

Literatura

https://www.pharmaceutical-technology.com/features/antimicrobial-resistance-superbugs/?cf-view&cf-closed pristupljeno: 15. prosinca 2023.

https://www.singlecare.com/blog/most-prescribed-drugs-2022/ pristupljeno 16. prosinca 2023.

Wlikinson et al. Pharmaceutical pollution of the world’s rivers, 2022, 119

Salam MA et al. Antimicrobial Resistance: A Growing Serious Threat for Global Pulic Health. Healthcare, 2023, 11, 1946.

Izvor fotografije

Image by PublicDomainPictures from Pixabay