Menopauza predstavlja kraj reproduktivnog razdoblja žene. U užem smislu podrazumijeva posljednju mjesečnicu. Međutim, menopauza u širem smislu uključuje sve tegobe koje nastupaju neko vrijeme prije posljednje mjesečnice.

Mogu li žene nekako utjecati na te tegobe i zašto Azijatkinje puno lakše podnose tegobe menopauze?

Tegobe

Jajnici s prestankom proizvodnje novih jajnih stanica, prestaju proizvoditi i spolne hormone što za posljedicu ima brojne kliničke simptome. S ulaskom u menopauzu povećava se rizik od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, ali i demencije.

Fitoestrogeni

Fitoestrogeni su tvari biljnog podrijetla koje se najčešće povezuju s ublažavanjem „ženskih tegoba“. Ono što je svakako pridonijelo popularnosti fitoestrogena je činjenica da žene na Istoku imaju znatno slabije simptome menopauze, kao i manje incidencije karcinoma maternice i dojke. Za takav učinak odgovorna je drugačija prehrana žena s Istoka koje, za razliku od žena sa Zapada, konzumiraju puno soje.

Što soju čini važnom?

Soja (Glycine max) sadrži izoflavone od kojih su najvažniji genistein i daidzein koji su glikozidi, odnosno spojevi koji se sastoje od šećernog i nešećernog dijela (aglikona). Aglikoni se vrlo brzo apsorbiraju u gornjem dijelu tankog crijeva. Na metabolizam glikozida utječu instestinalne bakterije čiji ih enzimi hidroliziraju i tako aktiviraju. Primjerice, daidzein pomoću intestinalnih bakterija prelazi u S-ekvol koji ima jače estrogeno djelovanje. Moguće je i da se daidzein metabolizira u neke metabolite slabijeg estrogenog djelovanja.

Izoflavoni djeluju tako što se vežu na estrogenske receptore. Postoje membranski receptori koji se nalaze na površini stanice i oni unutarstanični, odnosno nuklearni. α- i ꞵ-estrogenski receptori su nuklearni receptori pa preko njih estrogen može utjecati na gensku ekspresiju. Receptori se nalaze u različitim koncentracijama, ali i u različitim vrstama stanica.

Fitoestrogeni, pa tako i izoflavoni, mogu pokazivati estrogenu, ali i antiestrogenu aktivnost. Hoće li djelovati na jedan ili drugi način, ovisi o razini estrogena u organizmu. Pri visokim razinama koje su karakteristične za žene koje još uvijek imaju menstruaciju, fitoestrogeni djeluju kompetitivno, odnosno natječu se za receptorska mjesta i blokiraju aktivnost pravih hormona. Dakle, tada djeluju antiestrogeno. Pri niskim razinama estrogena, kakve su karakteristične za postmenopauzu, vežu se na slobodne receptore i djeluju estrogeno.

Estrogeni ili antiestrogeni učinak?

Koji je od ta dva učinka dobar u kojoj situaciji?

Antiestrogeni učinak u pridonosi smanjenju rizika za nastanak karcinoma kao što su karcinom dojke, maternice, ali i prostate. Naime, fitoestrogeni kod muškaraca ometaju pretvorbu testosterona u dihidrotestosteron koji ima važnu ulogu u nastanku i razvoju benigne hiperplazije (povećanja) prostate.

Važno je napomenuti da treba biti oprezan pri konzumiranju soje jer karcinomi poput o estrogenu ovisni karcinom dojke mogu biti potaknuti pretjeranim unosom egzogenog estrogena (upravo stoga se ženama koje boluju ili su preboljele karcinom dojke ovisan o estrogenu uglavnom ne preporuča hormonalna nadomjesna terapija, ili im se pak preporučuju pripravci koji sadrže samo progesteron).

Estrogena aktivnost u tkivima koja ne pripadaju reproduktivnom sustavu mogla bi pomoći u očuvanju gustoće kostiju, odnosno smanjiti rizik od nastanka osteoporoze. Također može djelovati protektivno na krvne žile (antiaterogeno) pa čak, prema nekim istraživanjima, i neuroprotektivno (u smislu prevencije nekih neurodegenerativnih bolesti).

Kako konzumirati soju?

Sjemenke soje nikako se ne smiju jesti sirove. Kuhanjem ili nekim drugim načinom termičke obrade uklanjaju se štetne tvari koje sjemenke sadrže.

Osim oralne primjene, moguća je i topikalna koja se pokazala djelotvornom kod vaginalne suhoće, osjećaja peckanja, ali i mnogih drugih tegoba.

 

Literatura

Fitoestrogeni – aktivnost i mehanizam djelovanja, http://www.inpharma.hr/, pristupljeno 23.4.2020.

Menopauza – simptomi i uzroci, https://www.plivazdravlje.hr/, pristupljeno 23.4.2020.

Izoflavoni, http://www.inpharma.hr/, pristupljeno 23.4.2020.

 

Izvor fotografije

Photo by Thomas Kinto on Unsplash