“Sanjala sam mršavu stoku, moramo se opskrbiti za ovu zimu jer to znači glad.”

“Sanjao sam da si umrla, produljio sam ti život.”

“Sanjala sam trudnicu, netko će biti bolestan.”

“Sanjao sam zmiju, imam neprijatelja.”

“Sanjala sam štakore, negdje će mi nastati šteta”

“Sanjao sam malu djecu, izbit će svađa.”

Većina nas je barem jednom u životu čula neku od gore navedenih ili njima sličnih rečenica. Takve “bapske priče” neupitno se nasljeđuju s koljena na koljeno, ali i pokazuju da su i naši preci još od davnina bili zaintrigirani snovima i njihovim značenjima. Štoviše, mršava stoka koja znači glad potječe još od prije 2 500 godina, iz Knjige Postanka kada je na taj način interpretiran san jednog od egipatskih faraona. Ozbiljniju pažnju znanstvene zajednice snovi su zadobili tek krajem 19. stoljeća, nakon objave Freudove rasprave pod naslovom “Interpretacija snova“.

Freudova teza i novi pristup

Freud je u svojim tezama i razmišljanjima većinu snova objašnjavao kao rezultat nasilne okoline i represije seksualnosti, no od takvih smo razmišljanja u međuvremenu značajno napredovali. Generalno mišljenje danas je da su snovi ili refleksija stvarnosti koja nam se događa (odnosno da u snovima ponovno proživljavamo stvari koje se događaju oko nas i nama, potpuno subjektivno i osobno) ili da snovi služe kao svojevrsna tvornica ideja koje onda adaptiramo i implementiramo u stvarni život. Međutim, do nedavno, podaci o snovima su se prikupljali samo od ljudi koji već imaju neku neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu pa je upitno utječe li njihovo stanje i na njihove snove.

Upravo stoga, najnovije istraživanje provedeno u suradnji dvaju europskih sveučilišta i Sveučilišta u Kaliforniji daje potpuno novu perspektivu na ovu problematiku. U toj je studiji sudjelovao veliki broj zdravih osoba od kojih je ukupno generirano 24 035 opisa snova skupljenih od 1910. do 2017. u takozvanu “Banku snova” (eng. DreamBank). Na svaki opis snova povezan je i spol, dob te kratka biografija osobe kako bismo dobili podatak o okolini u kojoj je osoba odrasla. Uz pomoć algoritma i računalne analize, snovi su kategorizirani i interpretirani u kontekstu 3 faktora i hipoteze: spol utječe na tematiku snova, snovi se kod iste osobe mijenjaju kroz godine i okolina u kojoj živimo (posebno razina nasilja kojoj smo izloženi) utječu na tematiku snova.

Zanimljivi rezultati

Studija je pokazala da muškarci češće sanjaju nasilje i agresiju u odnosu na žene, a posebno je to izraženo kod muškaraca koji su tijekom svog života sudjelovali u ratu ili vojsci. Zanimljiva je analiza snova jedne djevojke – od svoje 12. do 25. godine, redovito je unosila opise svojih snova kojih je na kraju bilo 4 352. Na temelju analize njenih snova, vidljivo je da je tijekom adolescentskih godina (do 18. godine) uglavnom sanjala konflikte i negativne socijalne interakcije, dok su u ranim dvadesetima njeni snovi bili ispunjeni prijateljstvom i pozitivnim emocijama. Moža najzanimljiviji dio studije je analiza snova slijepih osoba, za koje se ispostavlja da snivaju najmanje nasilne i najugodnije snove, budući da se često za svoju egzistenciju oslanjaju na dobru volju i susretljivost okoline.

Kad je algoritam snove podijelio po desetljećima, primijećeno je da su ljudi kolektivno tijekom 60′ godina prošlog stoljeća snivali agresivnije snove, posebno Amerikanci, što se povezuje i s Drugim svjetskim ratom i s prijetnjama nuklearnim ratom te Vijetnamskim ratom.

Zaključak

Ovakvo veliko istraživanje i računalna analiza snova daje nam objektivnu i veću sliku o tome što snovi zapravo znače, no to je tematika o kojoj još puno ne znamo. Budući da je u ljudskoj prirodi da za ono za što nema objašnjenje ili odgovora smisli objašnjenje ili odgovor, praznovjerje je dio čak i modernog društva, a to će tako, čini se, ostati još neko vrijeme.

 

Literatura

Do dreams reflect reality?, https://www.economist.com/, pristupljeno 21.10.2020.

Izvor fotografije

©pixelshot via Canva.com