Od kućanice do znanstvenice – kako je jedna žena postavila scenu za velikane mikrobiologije

Krvni, čokoladni, MacConkeyev, Millerov i Sabouraud samo su neke od vrsta agara koje koristimo danas. Agar je polimer agaroze i agaropektina te ga pronalazimo u stanicama crvenih algi rodova Gelidium i Gracilaria. Danas je agar jedna od najvažnijih hranjivih podloga u mikrobiologiji, a za njegovo otkriće zaslužna je jedna domaćica.

Početci Fanny Hesse

Fanny Hesse, rođena Fanny Angelina Eilshemius, rođena je 1850. u New Yorku te je odrasla u New Jerseyu. Bila je najstarija od desetero braće i sestara te je od ranih nogu naučila kuhati i brinuti se o kućanstvu. U dobi od 15 godina, poslana je u Švicarsku gdje je učila Francuski i kućnu ekonomiju. 1872. godine, na putovanju u Njemačku, upoznala je mikrobiologa Waltera Hessea, za koga se nedugo nakon udala.

Walter Hesse je radio na institutu u Berlinu pod mentorstvom Roberta Kocha gdje je istraživao kvalitetu zraka te je čvrsto vjerovao da su mikroorganizmi svuda oko nas. Koristio je niz filtara kako bi izolirao i proučavao bakterije. No ubrzo je otkrio da ne može uzgojiti te mikroorganizme. Nakon savjetovanja s Kochom i drugim znanstvenicima, otkrio je da nitko nema idealno rješenje. Neki su znanstvenici koristili kriške krumpira na kojima je, prema nekim izvorima, po prvi put izolirana bakterija Bacillus anthracis. Ova je metoda bila gruba te neučinkovita za mnogo bakterija. Alternativna je metoda bila korištenje želatine. Želatina je bila puno bolja opcija, ali je imala velike nedostatke – mnoge su bakterije sadržavale enzime koji su mogli razgraditi proteine želatine i uništiti podlogu, a želatina bi se također na visokim ljetnim temperaturama rastalila.

Dodatak pudingu ili mikrobiološko otkriće?

Fanny, osim što je bila kućanica, bila je i Walterova asistentica u laboratoriju, gdje je čistila opremu te radila ilustracije. Jedno ljetno poslijepodne, dok su imali pauzu, Fanny je donijela puding kao desert. Dok su jeli, Walter je uočio da se puding ne topi. Upitao je Fanny kako je to moguće na što mu je ona odgovorila da je koristila agar-agar, tvar koju je otkrila od svoje susjede koja je migrirala iz Indonezije gdje je agar često upotrebljavana namirnica.

Otkriće agara je bilo revolucionarno. Agar je imao visoku termičku stabilnost, otpornost na bakterijske enzime, dulje je ostao sterilan te je bio pogodan za dugotrajno pohranjivanje. Za usporedbu, agar ostaje krut do temperature od 90°C, dok se želatina tali na 37°C.

Podloga gospođe Hesse

Zahvaljujući ovom otkriću, Robert Koch je uspio uzgojiti i identificirati uzročnika tuberkuloze Bacillus tuberculosis zbog čega ga neki smatraju ocem bakteriologije. U svome je radu iz 1882. naveo kako je za hranjivu podlogu koristio agar te je naveo prednosti toga, ali u cijelom radu nije nijednom spomenuo niti dao zaslugu Walteru i Fanny Hesse.

Ali Frannyin doprinos nije ostao nezamijećen. 1939. su godine dva povjesničara medicine Arthur Hitchens i Morris Leikind napisali članak o uvođenju agara kao hranjive podloge. Kontaktirali su kirurga Francisa Hessea, Walterovog i Frannyinog sina koji im je dao informacije o životu i radu svojih roditelja. Svoj su članak završili sa željom da se agar u budućnosti naziva medijem/podlogom gospođe Hesse te se tako ovjekovječi njezino ime budući da je njezin doprinos vječno obilježio mikrobiologiju. Nažalost, to se nije dogodilo te je njezino ime ostalo relativno nepoznato u svijetu mikrobiologije.