Miso – tradicionalna azijska namirnica prepuna dobrobiti za zdravlje

Fermentirane namirnice su zadnjih nekoliko godina sve popularnije. Sve veći naglasak na zdraviju prehranu doveo je mnoge na uvođenje novih namirnica koje su prepune pogodnosti za zdravlje.

Miso je jedna od najpoznatijih i popularnijih namirnica azijske kuhinje koja uz brojne hranidbene vrijednosti, nosi i protuupalna, antikancerogena i antioksidativna svojstva.

Što je miso i odakle potječe?

Miso je pasta koja sadrži fermentiranu soju, žitarice ( najčešće riža ili ječam), sol i koji – tip plijesni koji je zaslužan za fermentaciju. Fermentacija je proces koji se koristi već stoljećima kako bi se produljila mogućnost uporabe namirnica i otkrili novi okusi. Miso potječe još od 7. stoljeća iz Kine, no njegova uporaba se proširila i na okolne zemlje kao što su Japan, Koreja i Tajland. Miso je pasta koja se najčešće poslužuje u obliku juhe, no radi svog specifičnog koristi se i u brojnim umacima. Prilikom pripreme miso juhe, veoma je važno ne direktno dodati miso u kipuću vodu, jer dolazi do gubitka probiotičkih svojstava.

Hranidbene vrijednosti i terapeutski potencijali

Soja kao glavna komponentna sadrži i najviše hranidbenih vrijednosti. Ova biljka je jedna od glavnih namirnica azijske kuhinje koja se može pronaći i u ostalim proizvodima kao što je najpoznatiji soja umak, natto – fermentirane sjemenke soje ili tofu.  Radi svojih zdravstvenih pogodnosti soja se danas često koristi kao alternativa mesu, sadrži mnogo proteina, vitamin E te brojne saponine, lektine i izoflavone od kojih miso sadrži genistein i daidzein.

Konzumacija fermentirane soje pokazala je pozitivan učinak u suzbijanju bolesti probavnog sustava kao što su gastritis i čireva. Već spomenuti izoflavon genistein je tvar koja je igra veliku ulogu u suzbijanju Helicobacter Pylori i tako smanjuje mogućnost razvijanja raka želudca. U misu je također pronađen lipopolisaharid-neutralizirajući peptid koji je zaslužan za sprječavanje upale u probavnom traktu.

Iako sadrži sol čija je pretjerana konzumacija povezana sa visokim tlakom i kardiovaskularnim bolestima, miso ne utječe na razinu krvnog tlaka. Smatra se da se svojstva soli radi proces fermentacije znatno mijenjaju. Konzumacija miso juhe se također pokazala značajnom u regulaciji rada srca. U istraživanju 2017. godine je dokazano da ljudi koji su kroz sva četiri godišnja doba konzumirali miso juhu su konstantno imali ujednačen broj otkucaja, dok skupina koja nije konzumirala je imale povećan broj otkucaja zimi. Uz sve navedeno, miso i proizvodi od soje su se pokazali veoma učinkovitim u snižavanju i regulaciji količine kolesterola u krvi, a vitamin E, linolenska kiselina i biljni steroli su poznati po kardioprotektivnom djelovanju.

Radijacija i miso

Nakon bombardiranja Nagasakija 1945. godine jedan liječnik i njegovi zaposlenici nisu osjetili akutne posljedice radijacije. Ova vijest se kasnije proširila do Europe čiji su stanovnici nakon katastrofe u Černobilu počeli svakodnevno konzumirati miso juhu kako bi se zaštitili od mogućih posljedica.

2013. godine provedeno je istraživanje u kojem su se štakori prije izlaganja radijaciji hranili s fermentiranom sojom. Pokusnim skupinama su bile davani proizvodi koji su bili fermentirani raznoliko vrijeme. Štakori koji su konzumirali soju koja je duže bila fermentirana su preživjeli u većem broju nakon izlaganja radijaciji. Smatra se da su meladoini zaslužni za suzbijanje efekta zračenja, no daljnja istraživanja su potrebna kako bi se utvrdila točnost zaštite od radijacije.