Beta-glukani – saveznici našega zdravlja

Još odavno su vrlo dobro poznati terapijski potencijali hrane koja sadrži β-glukane (beta-glukane), a o tome svjedoče i davni rukopisi iz Indije koji opisuju ljekovita svojstva gljiva – glavnog izvora β-glukana. Upravo zbog svojih prebiotičkih svojstava, ali i činjenice da pozitivno utječu na zdravlje, ovi polisaharidi dosegli su značajnu pozornost.

Što su β-glukani?

β-glukani su polisaharidi sastavljeni od monomera D-glukoze povezanih β-glikozidnim vezama, a prisutni su, osim u već spomenutim gljivama, u zobi, ječmu, kvascu, bakterijama i algama. Biološka aktivnost β-glukana bitno se razlikuje od one u ostalih glukoznih molekula te varira s obzirom na njihove molekulske i strukturne karakteristike, koje ovise o izvoru ovih složenih polisaharida. Svi β-glukani imaju istu okosnicu ključnu za njihovu aktivnost, a o grananju duž te okosnice ovise njihove međusobne varijacije. Shodno tome, razlikujemo β-glukane iz žitarica i iz nežitaričnih izvora. Za žitarične se smatra da djeluju na metabolizam, gastrointestinalni sustav i redukciju kolesterola, dok nežitarični utječu na imunološki sustav, sa svojim protuupalnim i anti-tumorskim svojstvima. Upravo ova raznolikost ključ je različite primjene različitih β-glukana u kliničkim ispitivanjima, koja seže sve od ublažavanja respiratornih problema do prevencije kardiovaskularnog rizika. Razumijevanjem strukturalne klasifikacije i biološke aktivnosti otvara se put mnogim istraživanjima ovih zanimljivih polisaharida kao potencijala za reduciranje kroničnih bolesti i prevencije infekcija.

Brojne blagodati β-glukana

Mnoga istraživanja pokazala su pozitivan učinak β-glukana iz zobi na smanjenje kolesterola, smanjujući tako kardiovaskularni rizik. Značajni rezultati doveli su do tog da FDA odobri produkte koji sadrže barem 750 mg β-glukana u svrhu snižavanja rizika od srčanih bolesti, s preporukom konzumacije 3 grama dnevno. Pojedine kliničke studije su također pokazale da β-glukani iz žitarica smanjuju postprandijalne koncentracije glukoze u krvi. Jedan od potencijalnog mehanizma djelovanja u ovom slučaju je njihova sposobnost formiranja želatinoznog gela u crijevima, koji čini barijeru te posljedično ometa i usporava apsorpciju glukoze i lipida. Još jedan od ključnih učinaka ovih polisaharida je njihovo prebiotičko djelovanje te shodno tome, poboljšavanje gastrointestinalne funkcije indirektnim obogaćivanjem intestinalne mikrobiote stimulacijom rasta i aktivnosti komenzalnih bakterija. Brojni su učinci β-glukana i iz nežitaričnih izvora također prepoznati, pa su se tako β-glukani iz kvasca pokazali korisnima u aktivaciji imunosnog odgovora i započinjanju upalnog procesa, poboljšanju rezistencije na infekcije te inhibiciji razvoja raka. Važno je naglasiti kako ove molekule nemaju direktan citotoksičan učinak na tumorske stanice, nego učinak ispoljavaju indirektno djelovanjem preko aktivacije imunosnih stanica. Nadalje, β-glukani iz gljiva pokazali su pozitivne učinke u respiratornim problemima tako što su prevenirali rekurentne infekcije respiratornog trakta i simptome alergijskog rinitisa.

Važnost uravnotežene prehrane

β-glukani obećavajuće su molekule značajnog terapijskog potencijala, posebice kao metabolički i imunomodulatorni agensi. Velik je broj kliničkih istraživanja na ovu temu, a entuzijazam za istraživanjem ovih molekula u uzlaznoj je putanji. Iako dokazanih brojnih pozitivnih učinaka, oni nisu čudotvorni te treba imati na umu važnost uravnotežene prehrane. Također, mnoga istraživanja su još uvijek nužna kako bismo u potpunosti mogli razumjeti ključne mehanizme djelovanja njihove biološke i metaboličke aktivnosti da bi ih u budućnosti mogli iskoristiti s većim potencijalom, ali i u terapijske svrhe.