Novičok – stara „novajlija“ među otrovima

Nedavno smo svjedočili smrti Alekseja Navaljnog, kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina. Godinama je isticao negativnosti vezane uz rusku vlast te je u konačnici završio u kaznenoj koloniji 60 km od Arktičkog kruga gdje je tragično skončao. Poznato je kako je Navaljnome nakon šetnje pozlilo te mu je odmah pružena hitna medicinska pomoć. Nažalost, reanimacijske mjere nisu uspjele čime se život 47-godišnjaka ugasio. Ono što se mora uzeti u obzir kada je riječ o smrti Navaljnoga jest i činjenica kako je 2020. godine bio otrovan sovjetskim nervnim agensom novičokom. Nakon ove tragedije postavlja se pitanje je li ovaj otrov odgovoran za njegovu smrt unatoč velikom vremenskom razmaku između trovanja i smrti.

Put otrova: od kukaca do ljudi

Otkako je ljudi bilo je sukoba i ratova. Kada ste pročitali riječ „rat“, pred očima su vam se sigurno pojavile slike vojnika s kacigama, tenkovi, puške i ostalo oružje. No, sigurno niste pomislili na kemijsko oružje koje je jedan od glavnih arsenala modernih sukoba. Među njima je i zloglasni, u uvodu već spomenuti novičok. To je zapravo naziv za porodicu nervnih agenasa od kojih se neki koriste i kao kemijsko oružje.

Priča o bojnim otrovima započinje prije početka Drugoga svjetskog rata kada su njemački znanstvenici razvijali spojeve u svrhu dobivanja novih insekticida. Sintetizirali su preko 2000 spojeva koji pripadaju skupini organofosfata po uzoru na koje su sintetizirani i bojni otrovi. Upravo navedenoj skupini pripada i novičok. Kao što je spomenuto, novičok nije tvar, već dvokomponentna smjesa kemijskih agenasa, a jedan od njih je, primjerice, A-242 (Novičok-5).

Smatra se da je novičok razvijen 1970-ih u Sovjetskoj Rusiji o čemu, jasno, nije smjelo biti riječi sve do raspada Sovjetskog Saveza. Vil Mirzayanov koji je sudjelovao u razvoju ovog otrova u okviru Sovjetskog državnog instituta organske kemije i tehnologije (GosNIIOKAT) je 1992. godine objavio projektnu dokumentaciju o njegovu razvoju. Zanimljivo je kako novičok nikada nije bio korišten kao kemijsko oružje u ratovima. Međutim, postao je medijski vrlo popraćen otkako su zabilježeni slučajevi terorizma upravo njime.

Pozor, novičok napada!

Novičok (rus. novajlija) je ireverzibilni inhibitor acetilkolinesteraze, ali i drugih kolinesteraza. To znači da onemogućava normalno funkcioniranje acetilkolinesteraze koja je zadužena za razgradnju acetilkolina koji prenosi živčane impulse između živčanih stanica i mišića. Kako se acetilkolin ne može razgraditi, dolazi do njegovog nakupljanja u sinaptičkom prostoru i povećane stimulacije živčanih receptora. No, ovaj otrov može dospjeti u organizam i disanjem. Kod izlaganja respiratornog trakta manjim količinama otrova, javljaju se simptomi poput curenja i začepljenja nosa, otežanog disanja, kontrakcijom bronha (dušnica), peckanjem u prsima.

Prvi znak lokalnog ili sistemskog trovanja je suženje zjenica oka, a potom se javlja i bol očiju. Probavni simptomi koji se javljaju nakon peroralnog uzimanja manje količine otrova su uobičajeni kao i kod drugih trovanja: mučnina, povraćanje, bol u trbuhu. Važno je za naglasiti i djelovanje novičoka na središnji živčani sustav. Niz je simptoma koji se javljaju uzimanjem nižih doza otrova: anksioznost, nemir, noćne more, nesanica.

S druge strane, kod teškog trovanja također se javljaju proširene zjenice, ali i tahikardija (ubrzan rad srca) te povišeni krvni tlak. Otrov snažno djeluje na mišiće uzrokujući grčeve, pa tako djeluje i na mišić dijafragmu koju vežemo uz disanje. Konačno, sama smrt nastupa kao posljedica respiratornog zastoja zbog paralize dijafragme, ali i zbog oslabljenog centra za disanje u središnjem živčanom sustavu.

Zanimljiv je slučaj dr. Andreja Zheleznyakova koji je radio na razvoju novičoka-5 te je bio izložen tim otrovom putem aerosola. Brzo su mi se javili simptomi teškog trovanja. Liječnici su na vrijeme reagirali te je doktor bio spašen, no preminuo je 5 godina nakon zbog uznapredovale ciroze jetre i epilepsije. Vidljivo je kako novičok ubija i nakon detoksikacije i to polako, ali sigurno.

Ako se brzo reagira, spas je moguć

Kod trovanja organofosfatima pa tako i novičokom, važno je poduzeti hitne mjere liječenja. Najvažnije je održati prohodnost dišnih putova, kontrolu disanja i normalnu cirkulaciju krvi. U liječenju je nezaobilazni korak primjena antidota (protuotrova) poput oksima i atropina. Ovisno o dozi otrova, važno je laboratorijskim testovima utvrditi koliko ga u organizmu zapravo ima kako bi se mogla koristiti odgovarajuća količina antidota. Isto tako, provode se testovi na inhibiciju acetilkolinesteraze i butirilkolinesteraze kako bi se utvrdilo je li uopće riječ o trovanju organofosfatima.

Otrovi ne posustaju

Smrt Alekseja Navaljnog jedna je od najkontroverznijih slučajeva smrti u posljednjih nekoliko godina. Uzimajući u obzir da je otrovan novičokom, ne čudi zašto se naizgled zdrav čovjek tako naglo oprostio od ovoga svijeta. Otrovi su danas nikada dostupniji te su postali uobičajeno oružje u terorizmu i ratovima. Kada se tijelo izloži metku, on lako može promašiti, no otrovi ne promašuju. Kada jednom uđu u organizam, najčešće je gotovo. Isto tako, otrovi su nevidljivi za razliku od oružja. Mogu se staviti u hranu i piće ili pak ventilacijske sustave i naškoditi velikom broju ljudi. U slučaju novičoka, mogli smo uočiti kako on ne ubije odmah, već s odgodom od nekoliko godina. Zato se može govoriti samo o privremenom izlječenju. Važno je podići svijest o dostupnosti i nekontroliranoj primjeni otrova i razumjeti kako ubojstvom jedne osobe utječemo ne samo na nju, već i na sve one koji ju vole i poštuju.