Shizofrenija se kao psihička bolest već godinama provlači kroz umjetnost, popularnu kulturu i medije, ali ni svakodnevni čovjek nije zakinut susreta sa shizofrenijom. Stoga se postavlja pitanje, što zapravo je shizofrenija? Podrijetlo imena skriva se u dvije grčke riječi schizo = cijepam i fren = razum. Shizofrenija je psihička bolest u kojoj se javlja iskrivljena vizija realnosti, a najčešće manifestacije uključuju zvučne halucinacije, paranoju i bizarne deluzije. No, ako se vratimo nekoliko koraka unatrag i razmotrimo bolest na molekularnoj razini, bitno je istaknuti kako u razvoju shizofrenije genetika igra bitnu ulogu te je sklonost shizofreniji nasljedna. Međutim, postoje dokazi kako određena ponašanja majke i njene životne navike tijekom trudnoće mogu uvelike povećati rizik od razvoja bolesti kasnije tijekom života djeteta. Kako bi se razlog razvoja shizofrenije razumio potrebno je vratiti se na početak priče, na samo začeće djeteta.

Stres u trudnoći

Krenimo od samog početka, je li trudnoća bila planiran događaj ili ne? Istraživanja su ukazala  kako postoji korelacija između neželjene trudnoće (u interakciji s genetskim rizikom) i povećanog rizika od razvoja shizofrenije kod potomaka u mlađoj odrasloj dobi. Neželjena trudnoća nije jedini uzrok povećane učestalosti shizofrenije kod potomaka, već i stres. Tijekom stresa, u tijelu majke povećane su razine glukokortikoida (poput kortizola koji je još poznat kao i hormon stresa). Oni mogu negativno utjecati na razvoj mozga fetusa te time stvarati sindrom koji ima određene znakove shizofrenije. Stres, ali i pušenje cigareta, tijekom trudnoće povezani su s većim rizikom od razvoja fetalne hipoksije (ili gladovanje kisikom) – stanje koje se javlja kod fetusa zbog nedostatka kisika. Izloženost fetusa hipoksiji za posljedicu ima veću vjerojatnost razvoja shizofrenije kasnije tijekom života.

Bolesti i prehrana u trudnoći

Kakva bi trebala biti „idealna“ trudnica? Kao što smo već ustanovili, stres bi se trebao svesti na minimum. Depresija (naročito tijekom drugog tromjesečja) također povećava rizik razvijanja shizofrenije (istim mehanizmom kao i stres) 3. Što se tiče drugih zdravstvenih problema, hipertenzija i korištenje diuretika u trudnoći također pogoduju razvoju shizofrenije kod potomaka u mlađoj odrasloj dobi, a osim njih su i analgetici su na crnoj listi shizofrenije. Virusi i bakterije ni u ovoj priči nisu pozitivci. Naime, istraživanja su pokazala kako su infekcije kao što su gripa, herpes, rubeola, toksoplazmoza i respiratorne infekcije tijekom trudnoće bile u pozitivnoj korelaciji s razvojem shizofrenije kod djece. Mehanizam iza tih događaja nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da ima veze s majčinim imunosnim sustavom. U majčinom tijelu se tijekom infekcije povećava proizvodnja IgG i nekih citokina (najviše IL-8) za koje se smatra da bi mogli naškoditi fetusu. Kada pričamo o zdravlju, prehrana je neizostavna komponenta. Postoje dokazi da premala tjelesna masa žene i nedostaci folata, vitamina D, željeza i proteina tijekom prenatalnog razdoblja, povećavaju rizik od shizofrenije kod djeteta. Izravna povezanost se može uočiti jer su navedeni mikronutrijenti važne komponente molekula u neurorazvoju, a neizravni učinci su mogući jer bi nutritivni nedostaci mogli rezultirati de novo mutacijama u genima kritičnim za razvoj mozga. Spojimo li lošu prehranu i veću vjerojatnost od infekcija, mogli bismo objasniti zašto su porodi tijekom zime i proljeća u pozitivnoj korelaciji s razvojem shizofrenije kod djece. Iznesene su različite teorije koje objašnjavaju ovu povezanost, ali najšire prihvaćene su one koje uključuju prisutnost teratogenih sredstva ili nedostatak nutrijenata u prehrani, koji narušava razvoj mozga fetusa.

Iako genetika i dalje vodi bitku kod razvoja shizofrenije u potomaka, svi gore navedeni faktori mogu pridonijeti razvoju shizofrenije u djece. Ukoliko mogu pridonijeti, razumljivo je zaključiti da se izbjegavanjem istih može, barem do neke mjere, smanjiti rizik. Stoga se trudnicama svakako preporučuje izbjegavati emocionalni stres, loše životne navike poput pušenja i generalno održavanje „dobrog“ imuniteta za što bolje zdravlje djeteta.

 

 

Literatura

1. Jones et al. “Schizophrenia as a long-term outcome of pregnancy, delivery, and perinatal complications: a 28-year follow-up of the 1966 north Finland general population birth cohort.” American Journal of Psychiatry 155, no. 3 (1998): 355-364.

2. McNeil et al. “Unwanted pregnancy as a risk factor for offspring schizophrenia-spectrum and affective disorders in adulthood: a prospective high-risk study.” Psychological medicine 39, no. 6 (2009): 957-965.

3. Clarke et al. “Predicting risk and the emergence of schizophrenia.” Psychiatric Clinics 35, no. 3 (2012): 585-612.

4. Stilo, Simona A., i Robin M. Murray. “The epidemology of schizophrenia: replacing dogma with knowledge.” Dialogues in clinical neuroscience 12, no. 3 (2010): 305.

Izvor fotografije

Image by Boris Trost from Pixabay