Ljudski organizam ima pet osnovnih osjeta: sluh, vid, okus, miris, dodir. Kombinacijom tih osjeta doživljavamo svijet oko sebe, na svoj način stvaramo sliku o svemu što nas okružuje. No, što bi se dogodilo kada bismo primjerice vidjeli zvuk ili okusili riječi? Ne, ovaj se članak ne odnosi na halucinogene supstance…
Sinestezija
Sinestezija (grč. syn = zajedno + aisthesis = percepcija) je, osim jezične figure, neurološko stanje u kojem stimulacija jednog kongnitivnog puta (primjerice sluha) vodi do automatskih doživljaja u sekundarnom senzornom ili kognitivnom putu (primjerice vid). Pojednostavljeno, kada se stimulira jedan osjet, stimulira se i drugi nepovezani osjet. Osoba koja ima sinesteziju može osjećati kiseli okus naranči u ustima kada čuje riječ „Filip“, slovo A može biti crvene boje, a C nota na violini se može prikazati kao smeđa linija koja se proteže po prostoru. Naravno, doživljaji vezani uz sinesteziju mogu biti specifični za svakog pojedinca, ovisno o kojoj kombinaciji osjeta se radi, a nekada se može raditi i o više kombinacija. Ono što sinesteziju čini drugačijom od halucinacija i iluzija je činjenica kako su doživljaji povezani sa sinestezijom jako konzistentni. U gornjem primjeru, slovo A će uvijek biti crvene boje, a ne neke druge te će također riječ „Filip“ biti okusa kisele naranče neovisno radi li se o Filipu koji je najbolji prijatelj ili smrtni neprijatelj.
Koje kombinacije su najčešće?
Sinestezija može biti asocijativna na način da su osjeti povezani u umu, a može biti i projektivna, kada se slike i boje projiciraju u stvarnost. Često se manifestira kao kombinacija bilo kojih osjeta, a neki od najčešćih oblika su:
- Auditivno – taktilna sinestezija koja se pojavljuje kada određeni zvuk uzrokuje određeni tjelesni osjet (poput trnaca na zatiljku)
- Kromestezija – kada određeni zvuk uzrokuje pojavu boja u vidnom polju
- Grafem – boja sinestezija, kao najčešća vrsta sinestezije, se pojavljuje kada su slova i brojevi povezani sa određenim bojama
- Leksičko – gustatorna sinestezija uzrokuje pojavu ukusa u ustaima kada osoba čuje određenu riječ
- Sinestezija zrcalnog dodira koja opisuje pojavu kada osoba koja promatra dodir neke druge osobe, osjeti isti taj dodir na svome tijelu
- Brojčano – prostorna sinestezija koja se pojavljuje kada osoba dobiva mentalne mape brojeva kada netko misli na određeni broj.
- Ordinalna lingvistička personifikacija kada se određenim nizovima pripisuju neke osobnosti
- Sinestezija prostornih sekvenci koja se manifestira kao točke u prostoru kada osoba vidi određene sekvence brojeva
Uzroci
Osobe koje imaju sinesteziju su najčešće rođene s njom te se ona razvije već u najranijim trenucima života, no postoje slučajevi u kojima do sinestezije može doći i kasnije u životu. Određene supstance, poput meskalina, psylocibina ili LSD-a mogu inducirati kratkotrajnu sinesteziju, dok traume glave, moždani udari ili tumori mozga mogu u nekim slučajevima uzrokovati i dugotrajnu sinesteziju. Smatra se kako sinsteti (osobe koje imaju sinesteziju) imaju višu razinu povezanosti između dijelova mozga koji su odgovorni za određeni osjetilni podražaj. Ona se javlja u oko 2-4% stanovništva te je češća u žena nego u muškaraca.
Prednost ili mana?
Veliki broj sinesteta ne smatra svoje stanje hendikepom, već im sinestezija omogućava doživljavanje okoline na potpuno drugačiji i jedinstveni način. Posljedično tome, osobe koje imaju sinesteziju imaju veći interes za umjetnost te razvijenije kreativno razmišljanje. Neki poznati umjetnici, primjerice Vincent van Gogh, ruski književnik Vladimir Nabokov ili filozof Ludwig Wittgenstein su tvrdili kako imaju sinesteziju.
Literatura
Hubbard EM, Ramachandran VS. Neurocognitive Mechanisms of Synesthesia, Neuron, 2005, 48, 509–520
Ward J. Synesthesia, Annu. Rev. Psychol. , 2013, 64, 49-75
What Is Synesthesia?, https://www.healthline.com/, pristupljeno 22.6.2020.
Izvor fotografije