Adultna neurogeneza – kako je stimulirati i utjecaj kroničnog stresa na pamćenje

Zbog dugotrajne izloženosti kroničnom stresu osobe mogu iskusiti poremećaje u pamćenju. Dobra je vijest da se danas zna da se takva oštećenja mogu jednim dobrim dijelom ispraviti jer se mozak nastavlja razvijati tijekom cijelog života. Naime, suprotno prijašnjim uvjerenjima, novija su istraživanja dokazala da se neurogeneza, rast novih neurona, odvija i u odrasloj dobi. Iako je ona najintenzivnija tijekom embrionalnog razvoja i djetinjstva, nastavlja se odvijati i kasnije kada je neophodna za svladavanje novog činjeničnog znanja i razvoj dugotrajnog pamćenja. U nastavku su objašnjeni faktori koji najviše utječu na nju u odrasloj dobi – kronični stres, vježbanje i prehrana.

Hipokampus i pamćenje

Hipokampus je relativno mali dio mozga, ali s bitnom funkcijom. Njegova uloga u učenju, orijentaciji u prostoru, činjeničnom i dugotrajnom pamćenju omogućena je zbog neurogeneze koja se u njemu nastavlja i u odrasloj dobi. Stvaranje novih neurona neophodno je upravo za navedene funkcije dok je stvaranje/uklanjanje novih sinapsi između već postojećih neurona ključno za remodeliranje moždanih puteva – neuroplastičnost.

Kronični stres i hipokampus

Kronični stres definira se kao stanje dugotrajno povišenih hormona stresa kortizola i adrenalina zbog psiholoških, zdravstvenih, financijskih i drugih razloga. Ti hormoni u malim količinama imaju pozitivno djelovanje pripremanjem tijela za stresne situacije, no kronično povišene razine mogu štetno djelovati na mozak. Kronični je stres najčešći razlog „brain foga“ odnosno osjećaja zbunjenosti, dezorijentacije, usporenog toka misli te otežanog dugoročnog pamćenja.

Naime, kortizol je glukokortikoid koji se veže na pripadajuće glukokortikoidne receptore, a koji su u mozgu najbrojniji u hipokampusu i amigdali. Zbog toga fMRI ispitanika pod kroničnim stresom pokazuje najveće promjene upravo u tim regijama – smanjeni volumen hipokampusa, sinaptička povezanost neurona i neurogeneza što sve zajedno dovodi do poremećaja pamćenja.

Vježbanje i prehrana kao stimulatori neurogeneze

Za neurogenezu su ključni BDNF (brain derived neurotrophic factor), NGF (nerve growth factor), IGF-1 (insulin like growth factor 1), glukoza kao glavni izvor energije neurona, vitamini i kisik. Kvalitetna prehrana i san, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa na više načina potiče neurogenezu i „oporavak“ mozga.

Nutrijenti koji djeluju kao stimulatori neurogeneze jesu polifenoli, flavonoidi i omega-3-masne kiseline potičući sintezu BDNF-a, a prirodno se nalaze u kakau, bobicama, avokadu, orasima, zelenom čaju i lososu.

Vježbanje je jedan od najjačih induktora neurogeneze. Neuroznanstvenici preporučaju kombinaciju različitih treninga kako bi se što veći dio mozga stimulirao – ples, trčanje, plivanje, joga, penjanje, trening snage. Fizička aktivnost višeg intenziteta pojačava otpuštanje BDNF-a i samim time stvaranje novih neurona, no kako bi se neuroni pravilno integrirali i sazreli potrebno ih je stimulirati učenjem ili „mozgalicama“. Zato je prije učenja dobro odraditi trening.

I hrana i vježbanje sudjeluju u održavanju sveukupne homeostaze mozga povećavajući cirkulaciju krvi, kisika i antioksidansa čime održavaju protuupalno stanje u mozgu u kojem se neuroni mogu normalno razvijati.

Buduća istraživanja

Sve više istraživanja pokazuje da svojim mislima i načinom života možemo utjecati na zdravlje živčanog sustava te samim time i na normalnu funkciju cijelog organizma. Ipak, mozak je organ koji, koliko nam je važan, toliko je i nepoznat. Puno uloga i procesa još su nerazjašnjeni što ostavlja veliki prostor za buduća istraživanja.