Iako nam je ožujak poznat kao mjesec u kojem slavimo Dan žena, u ovom mjesecu obilježava se još jedan važan datum: Dan podizanja svijesti o endometriozi. Smatra se da svaka deseta žena boluje od endometrioze, ali za ovu bolest još ne postoji lijek. Što je uopće endometrioza i je li razvoj terapije na vidiku?
Što je endometrioza?
Endometrioza je kronična bolest karakterizirana pojavom endometrija, materničnog tkiva, van maternice, najčešće na organima male zdjelice. Kod težih oblika bolesti, lezije materničnog tkiva mogu se probiti i u mišićno tkivo okolnih organa ili dospjeti do lokacija van zdjelice, kao što su pluća.
Mehanizam endometrioze nije u potpunosti razjašnjen, ali smatra se da je začetak bolesti retrogradna menstruacija, proces u kojem se tijekom menstruacije tkivo endometrija vraća u peritonealnu šupljinu i tvori lezije.
Iako dio žena zahvaćenih ovom bolešću ima asimptomatski oblik, kod većeg dijela oboljelih pojavljuju se simptomi kao što su bol u području zdjelice i bolne menstruacije. Ovakvi simptomi utječu na kvalitetu života te na dnevne aktivnosti, što može dovesti i do razvoja psiholoških simptoma. Endometrioza često dovodi i do neplodnosti.
Liječenje endometrioze
Dijagnosticiranje endometrioze kompleksan je proces zbog nespecifičnih simptoma, raznolikosti te stigme vezane uz ginekološke bolesti i simptome. Primarni način dijagnoze je laparoskopija, invazivni proces kojim se traže i uklanjaju lezije, a dodatno se mogu koristiti i metode kao što su ultrazvuk i magnetna rezonancija.
Laparoskopija i slične kirurške procedure ujedno su i jedna od metoda liječenja, čime se uklanjaju nastale lezije. Uz to, koristi se i kombinacija hormonske terapije s protuupalnim lijekovima. Hormonska terapija uključuje oralnu kontracepciju i analoge hormona koji oslobađa lučenje gonadotropnog hormona (GnRH). Cilj hormonske terapije je smanjiti lučenje estrogena, za kojeg se smatra da potiče proliferaciju lezija. Nehormonska terapija uključuje analgetike, pogotovo nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) koji ujedno imaju i protuupalno djelovanje.
Novi pomaci
Nova saznanja o endometriozi te veća svijest o načinu na koji utječe na svakodnevnicu mnogih žena doveli su do pomaka u dijagnostici i liječenju endometrioze. U dijagnostici, razvoj naprednijih tehnika snimanja smanjuje potrebu za invazivnim metodama dijagnostike. Osim toga, istražuju se i potencijalni biomarkeri koji bi služili kao indikator bolesti, među kojima se ističu razne mikroRNA (miRNA) čiji bi povišene ili smanjene razine mogle ukazati na razvoj endometrioze.
Razjašnjavanjem patofiziologije endometrioze pojavljuju se i novi kandidati za terapiju ove bolesti. Jedan od markera koji je pronađen kod žena s endometriozom je povišena razina laktata, što ukazuje na to da stanice lezija imaju pojačan intenzitet glikolize. Zbog toga se kao terapija istražuje dikloroacetat, inhibitor glikolize.
Što je sljedeće?
Iako se u posljednjih nekoliko godina postigao velik napredak u saznanjima o patofiziologiji, dijagnostici i terapiji endometrioze, ova bolest ostaje nerazjašnjena i neizliječena. Za pacijentice to često znači da je potrebno i do nekoliko godina nakon pojave simptoma da dobiju dijagnozu, što uzrokuje nepotrebnu fizičku i psihičku bol.
Nužno je provesti daljnja istraživanja kako bi se pronašli novi načini dijagnostike, kao što su biomarkeri, te nova terapija koja omogućuje pacijenticama normalan život s ovom bolešću. Do tada, važno je podići svijest o endometriozi – ne samo u ožujku, već svaki dan.
Literatura
2. Ahn SH, Singh V, Tayade C. Biomarkers in endometriosis: challenges and opportunities. Fertil Steril. 2017, 107(3), 523-532.
3. Horne AW, Ahmad SF, Carter R, et al. Repurposing dichloroacetate for the treatment of women with endometriosis. Proc Natl Acad Sci U S A. 2019, 116(51), 25389-25391.
4. Saunders PTK, Horne AW. Endometriosis: Etiology, pathobiology, and therapeutic prospects. Cell. 2021, 184(11), 2807-2824
