Žene u znanosti

S današnjim danom obilježavamo dan žena, a jedino ispravno je na ovaj dan prisjetiti se nekoliko značajnih žena koje su svojim doprinosom ostale zabilježene u raznim granama znanosti. Iako svi znaju za Marie Curie i njen rad na polju radioaktivnosti (o kojoj članak možete pročitati ovdje) te nikad zaboravljenu Rosalind Franklin i njeno otkriće strukture DNA (o čemu možete pročitati ovdje), ne smijemo zaboraviti niti na manje poznate pripadnice ljepšeg spola bez kojih svijet znanosti ne bi bio ovakav kakvog ga poznajemo.

Ada Lovelace (1815–1852)

Ada Lovelace, kćer pjesnika Lorda Byrona koja je bila prva programerka, napisavši algoritam za računalni program sredinom 1800-ih. Već od malih nogu pokazivala je talent za brojke i jezike. Oko 17-te godine života upoznala je Charlesa Babbagea, oca računala, koji je izumio diferencijalni stroj, te je svoj daljnji napredak postigla uz njegovo mentorstvo.

Alice Augusta Ball (1892-1916)

Alice je bila kemičarka koja je uz pomoć svojih sposobnosti i znanja uspjela razviti terapiju za lepru kada je imala tek 23 godine. U to vrijeme za liječenje se koristilo ulje biljke Hydnocarpus wightianus koje nije bilo odviše uspješno kao terapija. Alice je uspješno razvila metodu za dobivanje aktivne komponente iz ulja te ju je kemijski modificirala kako bi zadržala svoj terapeutski učinak te poboljšala apsorpciju u tijelu. Bila je prva Afroamerikanka koja je magistrirala na Sveučilištu u Hawaii-u, te je kasnije postala i profesorica, kako prva žena tako i prva Afroamerikanka na tom Sveučilištu.

Ankica Uhlir

[1] Studenti farmacije u Zagrebu 1908. godine s Ankicom Uhlir u sredini

Ankica Uhlir bila je prva studentica koja je diplomirala na farmaceutskom studiju (kasnije naš matični Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Od osnutka farmaceutskog studija 1882. godine donijete su mnoge odluke i odredbe koje se tiču nastave i ustroja samog studija. Važna je bila reforma 1901. godine kojom je odlučeno da i žene mogu biti redovne ili izvanredne „slušačice“.

Jocelyn Bell Burnell (1943-danas)

Jocelyn Bell Burnell je zajedno sa svojih pet kolega izgradila radio teleskop kojim je ona upravljala. Uočila je pravilne pikove u osvjetljenosti koji su bili pripisani pulsaru (rotirajućoj neutronskoj zvijezdi koja emitira pravilne radio signale). Usprkos otkriću, Nobelova nagrada 1974. godine nije pripala njoj, već njenom mentoru i njenom kolegi. Bez obzira na činjenicu da je „preskočena“ što se tiče Nobelove nagrade, Jocelyn prima zasluge za jedno od najvažnijih otkrića na polju fizike.

Cecilia Payne-Gaposchkin (1900-1979)

Cecilia Payne-Gaposchkin je završila studij na Cambridge-u 1920-ih godina, kada se diplome nisu davale ženama, zbog čega je otputovala u Ameriku gdje je postala doktorica znanosti na polju astronomije. Bila je prva osoba koja je ustanovila da su zvijezde prvenstveno sačinjene od vodika i helija, no bila je primorana povući svoj rad od strane kolege koji je došao do istog zaključka nekoliko godina kasnije.

Dorothy Hodgkin (1910-1994)

Dorothy je fokusirala svoj rad na istraživanje strukture inzulina, za čije otkriće je bila nagrađena Nobelovom nagradom 1965. godine. Nakon Marie Curie i njene kćeri Irène Joliot-Curie, Dorothy je bila treća žena u svijetu koja je dobila Nobelovu nagradu, a ujedno i jedna od pet žena koje su dobile tu nagradu u području znanosti. Dan danas je jedina Britanka koja je dobila Nobelovu nagradu, a također je bila i druga nakon Florence Nightingale, koja je dobila orden „Order of the Merit“ koji dodjeljuje britanska kruna.

Margaret Hamilton (1936-danas)

Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins su prvi koji su uspješno ostavili svoj trag na Mjesecu zahvaljujući timu od 4000 ljudi koji su bili dio tog projekta. Margaret je bila jedna od tih 4000 ljudi te je vodila tim ljudi koji je radio na izgradnji softvera za Apollo. Njena upornost i inzistiranje na rigoroznom testiranju bila je ključna za uspješno slijetanje Apolla 11. 2016. nagrađena je Predsjedničkom medaljom slobode od strane tadašnjeg predsjednika Baracka Obame za njen doprinos koje je doveo do uspješnog sletanja na Mjesec.

Žene su se morale svom snagom boriti kako bi zauzele svoje mjesto u znanstvenom svijetu, u kojemu su od samih začetaka muškarci bili favorizirani, a ovo je samo mali dio liste žena koje su vrijedne spomena kada se govori o razvitku znanosti. Ovim putem želimo čestitati Dan žena svim ženama i onima koje se tako osjećaju, a posebno našim neumornim znanstvenicama koje kroče stopama najznačajnijih žena u povijesti.

Živjele žene!