Šifra zdravlja 035-140-530

Općenito

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su glavni uzrok smrti na globalnoj razini, te uzimaju oko 17,9 milijuna života svake godine. Godišnje više ljudi umire od bolesti povezanih s koronarnim sustavom nego od bilo kojeg drugog uzroka. Kardiovaskularne bolesti su skupina poremećaja u radu srca i krvnih žila, a uključuju koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest, reumatsku bolest srca i druga stanja. 4 od 5 smrtna slučaja od KVB su zbog srčanih aresta i moždanih udara.

Pojedinci s rizikom od KVB mogu imaju simptome poput povišenog krvnog tlaka, povišenih razina glukoze i lipida, kao i prekomjernu težinu i pretilost. Prepoznavanje osoba s povišenim rizikom od KVB-a i osiguravanje odgovarajućeg liječenja može spriječiti preranu smrt.

Prevencija i intervencija

Kod bolesti krvožilnog sustava za prevenciju, ali i za intervenciju su ključne nefarmakološke mjere. Razvoj ovih bolesti najviše je definiran našim ponašanjem, u prvom redu našim životnim navikama. Najrizičnije životne navike koje dovode do preranih srčanih i moždanih udara su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, upotreba duhana i prekomjerna upotreba alkohola.

Zbog straha od koronavirusa mnogi su zaboravili na potrebne mjere prevencije. Redovito mjerenje krvnog tlaka i kontrola razine kolesterola, triglicerida i LDL-kolesterola u krvi su izrazito bitni za određivanje rizika od KVB.

Smjernice ESC / EAS definiraju intervencijske strategije za osobe koje još nisu razvile KVB. Kako bi zdravstvenim djelatnicima olakšali davanje savjeta osmišljena je mnemotehnika pod nazivom ‘Europski telefonski broj srca’ i on glasi 035-140-530. Ovaj se broj još naziva i ‘Šifra zdravlja’ jer osim što pomaže zdravstvenim djelatnicima, također otkriva i šifru koju trebamo slijediti kako bismo očuvali zdravlje i osigurali dugovječnosti. Evo što se krije iza brojeva:

• 0 – nula cigareta dnevno, konzumiranje duhanskih proizvoda znatno doprinosi riziku srčanih oboljenja
• 3 – hodati barem 3 km dnevno ili imati 30 minuta tjelesne aktivnosti
• 5 – dnevno kroz 5 obroka unositi voće i povrće, te je općenita preporuka imati 5 obroka dnevno
• 140 – označava vrijednost sistoličkog tlaka 140 mm Hg, dok je 90 mm Hg preporučena vrijednost dijastoličkog tlaka
• 5 – ukupni kolesterol u mmol/L
• 3 – LDL- kolesterol u mmol/L
• 0 – nula kilograma viška, odnosno imati vrijednosti BMI (body mass index) između 18,5 – 24,9 kg/m2

Iako su sve ove preporuke svima dobro poznate, moramo osvijestiti da ih je zaista potrebno pratiti. Za razliku od mnogih drugih bolesti, poput karcinoma, autoimunih i neurodegenerativnih bolesti, kardiovaskularna oboljenja su gotovo potpuno u našoj kontroli. Ispravnom prehranom, izbjegavanjem alkohola i cigareta, te redovitom tjelovježbom možemo zaista mnogo učiniti kako bismo očuvali svoje zdravlje.

Što kao ljekarnici možemo učiniti?

Pacijenti s kroničnim nezaraznim bolestima često u terapiji imaju mnogo lijekova. Statini, beta blokatori, ACE–inhibitori i diuretici poput hidroklorotiazida su česta kombinacija lijekova koje će pacijenti primjenjivati vjerojatno do kraja života. Kako se radi o kroničnoj terapiji, liječnici često pacijentima propisuju ponavljajuće recepte ili im propisuju terapiju bez adekvatne komunikacije. Zato smatramo da je iznimno važno da ljekarnici, koji imaju kontinuirani kontakt s pacijentima, prate njihovo stanje te potiču nefarmakološke mjere. Ljekarnici će također imati ključnu ulogu u pokretanju i provođenju preventivnih programa, poput onih za karcinom dojke i prostate. Ti preventivni programi, kao i mnogi ostali, su značajno zanemareni tijekom COVID epidemije.