U subotu, 21. listopada, održan je Simpozij studenata kemičara na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Ovaj simpozij bio je osmi po redu, a prvi je održan još davne 2014. godine na inicijativu nekoliko studenata kemije te izv. prof. dr. sc. Dominika Cinčića. Zahvaljujući Studentskoj sekciji Hrvatskog kemijskog društva (SSHKD), tradicija održavanja Simpozija zadržana je sve do danas. Zahvaljujući ovom događaju, brojnim studentima koji gaje ljubav prema kemiji omogućeno je da sa svojim kolegama razmjenjuju iskustva, ideje te stječu nova znanja i poznanstva.
U procesu organizacije Simpozija sudjelovali su studenti s raznih fakulteta kemijskih usmjerenja, a u Organizaciji su se našli i studenti našeg fakulteta. Stoga ne čudi zašto je geslo ovoga Simpozija studenti za studente. Također je, kako bi se studenti dodatno povezali, ove godine uspostavljeno partnerstvo između CPSA-e i SSHKD-a.
Osim što su većina sudionika na Simpoziju bili studenti, ondje su se našli brojni stručnjaci, mahom doktori znanosti, koji su svojim zanimljivim i šarolikim izborom tema predavanja upoznali sve uzvanike sa svojim radom i interesima. Jedno od plenarnih predavanja održala je i naša prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević pod nazivom Kemija na putu od biljke do lijeka. Ovim je predavanjem profesorica naglasila važnost biljaka, ali i drugih živih organizama, kao važan izvor spojeva nužnih za dizajn i sintezu novih lijekova. Neki od njih svima su nam dobro poznati; primjerice kinin koji je značajan antimalarik ili pak salicin iz vrbine kore koji se koristio u sintezi aspirina.
S druge strane, više od 30 studenata svoje je istraživačke i znanstvene radove prezentiralo u obliku posterskih priopćenja ili usmenih izlaganja. Svojim su radovima obuhvatili gotovo sva područja kemije, a neki od njih imali su prilično upadljive nazive. Jedan od takvih radova pod nazivom Elementna analiza sušenog manga spektrometrijom masa uz induktivno spregnutu plazmu autorice Eme Mihalić, odnio je nagradu najboljeg posterskog priopćenja.
Ovogodišnje vodstvo SiSK-a preuzeo je student 2. godine diplomskog studija kemije na PMF-u Dario Šušnić te je naglasio svoje zadovoljstvo ovogodišnjom organizacijom: „Prošle godine sam prisustvovao SiSK-u kao pasivni sudionik i oduševila me sposobnost drugih studenata da nešto tako dobro i profesionalno organiziraju. Ove godine sam se prijavio za predsjednika organizacijskog odbora kako bih i ja pridonio toj priči, svidjela mi se ideja da pomažem u ostvarivanju nečega, a da to pomaže i drugima. SiSK vodi studente kemije i kemičare do novih informacija i poznanstava, bili oni aktivni ili pasivni sudionici ili članovi organizacijskog odbora. Pomogao je i meni, naučio sam puno novih stvari, a posebice da svim ljudima treba malo drugačiji pristup i da o svemu treba razmišljati tri ili četiri, a ne jedan ili dva koraka unaprijed kad želiš nešto dobro obaviti.“
Provedbu Simpozija ponajbolje mogu ocijeniti pasivni sudionici koji su uživali u cjelokupnom programu: od plenarnih i pozvanih predavanja preko studentskih prezentacija pa sve do pauzi tijekom kojih su komunicirali s ostalim kolegama. To je potvrdila i jedna od pasivnih sudionica Karla, apsolventica diplomskog studija na Kemijskom odsjeku PMF-a: „Simpozij je bio odličan, svidjelo mi se što se ove godine uvela i nastavna sekcija, gdje se može jako puno naučiti čak i ako se inače baviš istraživačkom kemijom. Bitno je za studente da znaju koje su im sve opcije i da nastava nije bauk. Najviše su me oduševili studenti koji su izlagali svoje radove, imali su odlična i jasna predavanja koja su potaknula i njihovu publiku da se uključe, pa je tako bilo postavljeno jako puno dobrih pitanja. Čini mi se da je atmosfera bila malo opuštenija i bilo je lijepo sudjelovati u tome.“
Svi oni koji se bave kemijskim znanostima znaju koliko su one zahtjevne i kompleksne, ali isto tako neizmjerno važne jer doprinose olakšavanju brojnih aspekata ljudskog života. Kako kemija ne bi bila bauk, potrebno je učiniti ju zabavnom, a to je, između ostalog, moguće održavanjem događaja poput SiSK-a.
Izvor fotografija
Fotografija unutar članka: Elena Herceg