Mjesec listopad proglašen je Mjesecom borbe protiv raka dojke u svijetu stoga se tijekom listopada na razne načine skreće pozornost na potrebu za ranom detekcijom raka dojke te edukacije o samoj bolesti i njenom liječenju.
Važnost ranog otkrivanja
Prije nekoliko dana, 3. listopada, održan je Dan ružičaste vrpce, a danas , 7. listopada, obilježava se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke. Rano otkrivanje bolesti od iznimne je važnosti te se više od 90% oboljelih od raka dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled dojki, mamografiju i ultrazvučni pregled dojki, mnogi si spase život. Rak dojke najčešća je zloćudna bolest žena, a iako je vrlo rijetko, od raka dojke mogu oboljeti i muškarci.
Manifestira se pojavom strane tvorbe u području dojke. U kasnijem stadiju bolesti, tumorske se stanice mogu odvojiti od tumora u dojci te putem krvi ili limfe dospjeti do udaljenih dijelova tijela, gdje zatim započinju daljnji rast i razmnožavanje – nastaju metastaze. Rak dojke najčešće metastazira na jetra, pluća, kosti, mozak te limfni čvorovi, a skoro polovica žena koje obole razviju metastatsku bolest.
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je stopa incidencije (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika) viša nego u Europi i ima trend rasta. Osim toga, na popisu uzroka smrti kod žena na zabrinjavajuće je visokom položaju te je postao javnozdravstveni problem. Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj su 2015. godine zabilježene 2748 novooboljele žene (stopa 126,3/100000), a od ove su zloćudne bolesti 2017. godine umrle 853 žene (stopa 40/100000). Sukladno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Vijeća Europe, Vlada Republike Hrvatske je 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.
Mamografija
Osnovna metoda probira je mamografija – rendgenski pregled dojki kojim se promjene na dojci mogu otkriti prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Svake se dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju žene u dobi od 50 do 69 godina. Cilj je pronaći tumor dovoljno rano te spriječiti širenje i uzrokovanje komplikacija. Ipak, mamografija nije potpuno učinkovita metoda te postoje lažno pozitivni testovi stoga se ne treba osloniti samo na nju. Doze zračenja kojima se žene izlažu prilikom pregleda su zanemarive te su sva relevantna istraživanja pokazala daleko veću dobrobit probira nego štete nastale malim dozama zračenja rendgenskim zrakama.
Samopregled dojki
Probir na tumor dojki obuhvaća i fizički pregled dojki kojim liječnik pokuša primijetiti promjene dojki, okolnog tkiva i pazušnog područja koje bi mogle upozoravati na razvoj tumorskog procesa. Pregledom pokušava opipati grudice tkiva, uočiti promjene bradavica, kože ili bilo kakve druge nepravilnosti. Takav pregled žena može izvesti i sama što onda nazivamo samopregledom dojke. Detaljnije o samopregledu dojki pročitajte na poveznici. Ako uočite bilo kakvu promjenu, obratite se svome liječniku.
Izvor literature
2. Kako napraviti samopregled dojki, 2019., https://www.adiva.hr, pristupljeno 7.10.2020.
3. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, https://www.hzjz.hr, pristupljeno 7.10.2020.