Na tragu novog protuotrova za ugriz crne udovice

Sredozemna crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus) jedan je od najopasnijih pauka u svijetu, a može se pronaći i u Hrvatskoj. Slučajevi ugriza rijetko završe fatalno s obzirom na to da postoji protuotrov dobiven iz konjskih protutijela, no može li se proizvesti i iz ljudskih?

Posljedice ugriza

Iako je otrovna, crna udovica ne smatra se agresivnom osim ako nije ugrožena. Ugrizom će u žrtve ubrizgati protein alfa-latroksin (α-LTX) koji djeluje na živčani sustav tj. na neuromuskulaturni prijenos signala. Dovodi do otpuštanja transmitera s acetilkolinskih i adrenergičkih živčanih završetaka. Otrov sadrži i citotoksične enzime poput kolagenaze, hijaluronidaze i esteraze. Ugriz dovodi do stanja koje rijetko završava fatalno, a poznato je pod nazivom latrodektizam. Simptomi su jaka bol i grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje i pretjerano znojenje, a na mjestu uboda pojavljuje se crvenilo, oteklina i cijanoza.

Protuotrov dobiven iz konja

Kliničko liječenje latrodektizma uglavnom je simptomatsko uz parenteralnu primjenu opioida u kombinaciji sa benzodiazepinima. Ipak, efikasnije je primijeniti protuotrov. Klasičan način njegove proizvodnje jest da se konju ubrizga alfa-latroksin te konj razvije protutijela na njega i onda se izoliraju. Kada se ta protutijela unesu u ljudski organizam nakon ugriza, dolazi do jačanja imunološkog odgovora osobe i sprječava se učinak na živčani sustav. Međutim, treba naglasiti da se učinak neće biti isti kod svake osobe jer katkad naš imunološki sustav može prepoznati protuotrov kao nešto strano. Tada se mogu javiti potencijalno smrtne alergijske reakcije poznate i pod nazivom „serumska bolest“.

Korištenje ljudskih protutijela

Kako bi se izbjegle moguće komplikacije, njemački znanstvenici napravili su istraživanje u kojem su koristili ljudska IgG protutijela generirana u laboratoriju. Pritom su se služili metodama kao što su „phage display“, ELISA test, pročišćavanje proteina, SDS-PAGE elektroforeza, imunoblot analiza te liofilizacija. Testirali su više od 10 milijardi različitih protutijela kako bi saznali mogu li neka od njih vezati i neutralizirati alfa-latroksin, a ispostavilo se da njih 45 to može. Među njima se istaknulo protutijelo MRU44-4-A1 koje je imalo najveću sposobnost neutralizacije.

Prednosti i nedostaci

Kao glavnu prednost treba istaknuti što bi se protutijela mogla proizvoditi po potrebi i relativno brzo. Time bi se izbjegao cijeli proces unosa toksina u konja i čekanje da konj proizvede protutijela. Također, s obzirom na to da bi protutijela sadržavala sastavne dijelove koji su isključivo ljudski, smanjena  je vjerojatnost nastanka imunoloških reakcija.

Do sada je novi protuotrov testiran smo na kulturama tkiva miševa u laboratoriju. Za očekivati je da treba proći još dosta godina dok budu moguća testiranja na ljudima. Prilikom istraživanja uočeno je da postoji razlika u potentnosti otrova ovisno o proizvođaču, stoga je potrebno i to uzeti u obzir prilikom ispitivanja.