Koliko je kofeina previše kofeina?

Alkaloide možemo definirati kao prirodne spojeve s dušikom koji manifestiraju farmakološki učinak, a u skupinu alkaloida spadaju i metilirani derivati ksantina – metilksantini. Uz teobromin i teofilin, u metilksantine spada svima dobro nam poznati kofein. Kofein se na jedan način smatra drogom jer utječe na to kako se ponašamo i osjećamo. Kod nekih se osoba uslijed naglog prestanka unosa kofeina može javiti glavobolja, umor, nemir, tjeskoba i drhtanje ruku. Međutim, ovi simptomi najčešće traju samo nekoliko dana, a mogu se izbjeći postupnim smanjenjem unosa kofeina. Možemo ga pronaći u mnogo izvora kao što su kava, čaj, guarana, čokolada, energetska pića, žvakaće gume, gazirana pića te neki lijekovi. Zanimljivo je kako se za kofein koriste različiti nazivi ovisno o njegovom izvoru. Tako se primjerice kofein u čaju naziva tein, a onaj u guarani guaranin.

Negativne strane

Kofein povećava sistolički (gornji) krvni tlak i negativno utječe na san tako da, ukoliko se konzumira neposredno prije spavanja, smanjuje ukupno vrijeme spavanja, a povećava vrijeme potrebno da zaspemo. Iako potiče bolju koncentraciju, nakon prečestog konzumiranja naše tijelo razvije toleranciju te pozitivno djelovanje kofeina više nema isti utjecaj kao prije.

Pozitivne strane

Povećani unos kofeina može značajno utjecati na pojedinca. U umjerenoj dozi, može održati produktivnost tijekom razdoblja u kojem optimalna količina sna nije zadovoljena, zahvaljujući adenozinu i njegovim receptorima. Adenozin je neurotransmiter s četiri podtipa receptora od kojih su dva (A1 receptor i A2A receptor) uključeni u indukciju sna. Struktura kofeina slična je strukturi adenozina stoga se kofein veže na prethodno navedene receptore i oslabljuje posljedice deprivacije sna koje utječu na našu koncentraciju i pažnju.

Istraživanje

Istraživanje provedeno u Indiani nad studentima jednog od izabranih fakulteta tražilo je odgovor na 2 pitanja: kakve su navike unosa kofeina kod studenata te koliko su oni upoznati s učincima kofeina na njihovo zdravlje. Prema rezultatima na uzorku od 120 studenata u dobnom rasponu od 18 do 23 godine, 75% ispitanika konzumira kofein u nekom obliku svaki dan. Najčešći su razlozi konzumacije okus, stres, vožnja na veće udaljenosti te socijalizacija. Iako je istraživanjem uspostavljeno da su svjesni toga da kofein ostavlja kratkotrajne i dugoročne učinke na njihovo zdravlje, ipak su razlozi konzumacije istog veći od tog rizika. Studenti su se složili da im kofein poboljšava raspoloženje i sposobnost koncentracije, ali i da negativno utječe na san. Čak se 25% sudionika poistovjetilo s osjećajem umora i glavoboljom kada ne konzumiraju kofein, no ne smatraju se ovisnima o njemu.

Doziranje

Granični unos kofeina iznosi oko 500 mg dnevno, što su otprilike četiri šalice kave. Međutim, ove se brojke individualno mogu značajno razlikovati te osjetljivim osobama čak i jedna ili dvije šalice kave mogu izazvati nuspojave. Simptomi predoziranja su najčešće izazvani primjenom kofeina u dozi većoj od 1 g u kratkom vremenskom periodu. Neki od simptoma jesu glavobolja, nemir, ubrzano kucanje srca, tahipneja (ubrzano disanje) i učestalo mokrenje (kofein je diuretik). Simptome otklanjamo rehidracijom i uspostavljanjem ravnoteže elektrolita u organizmu, izazivanjem povraćanja, ispiranjem želuca ili primjenom aktivnog ugljena. Maksimalna koncentracija u plazmi postiže se približno 30-75 minuta nakon oralne primjene dok učinak može trajati i do 7 sati, a smrtonosna doza iznosi oko 10 grama što je otprilike 100 šalica kave.