Imaju li sportaši veći rizik za razvoj duboke venske tromboze?

Činjenica da se sportaši stalno kreću te da su neprestano pod fizičkom aktivnošću bi nam trebalo ukazivati da se kod njih neka medicinska stanja, uključujući duboku vensku trombozu, ne bi trebala smatrati uobičajenom. No, često se javlja suprotni učinak. Čujemo kako mladi i zdravi sportaši doživljavaju različite nezgode i po život opasne komplikacije od kojih su neke neobjašnjive, neke očite, a druge pak posljedice različitih čimbenika koje dovode do nekog stanja, kao što je i tromboza. Zašto je tomu tako?

Što je duboka venska tromboza?

Duboka venska tromboza (DVT) je stanje u kojoj se razvija krvni ugrušak unutar dubokih vena, obično nogu te mezenteričnim i cerebralnim venama. Do nje dolazi zbog smanjenog protoka krvi, povećanog venskog tlaka, mehaničke ozljede vene i povećane viskoznosti krvi. Također, u etiologiji same bolesti važni su i koagulacijski čimbenici koji mogu biti nasljedni (nedostatak antikoagulacijskih proteina C i S, antitrombina III te Leidenova mutacija faktora V) i stečeni (karcinomi, infarkt miokarda, upalna bolest crijeva, nefrotski sindrom, opekline, oralni estrogeni, pušenje, hipertenzija, dijabetes).

Glavni mehanizmi koji dovode do stvaranja ugruška u dubokoj venskoj trombozi su oštećenje krvne žile, turbulencija krvotoka te hiperkoagulabilnost. Tromboza je tako zaštitni mehanizam koji sprječava gubitak krvi prilikom oštećenja krvne žile, a fibrinoliza sprječava ili stabilizira trombozu kako ne bi došlo do pretjeranog stvaranja ugruška. Vidimo kako stvaranje ugruška, koji će služiti svrsi, ovisi o ravnoteži između tromboze i fibrinolize.

Neki od simptoma kada možemo posumnjati na duboku vensku trombozu su oticanje nogu, bolovi u donjim ekstremitetima, promjene boje na koži te osjećaj topline na području zahvaćenosti. Najteža posljedica DVT-a jest plućna embolija. To je stanje u kojoj se nastali ugrušak iz noge ili ruke otkine i putuje sve do pluća gdje ograničava protok krvi. Tako snižava razinu kisika u plućima te povećava krvni tlak u plućnim arterijama. Ovo stanje zahtjeva hitnu medicinsku pomoć jer može uzrokovati oštećenje srca ili pluća, a nerijetko i smrt. Zabrinjavajuća je činjenica da oko 33% ljudi s plućnom embolijom umre prije nego dobije dijagnozu i liječenje.

Što se događa u venama sportaša?

Duboka venska tromboza se obično ne smatra uobičajenom pojavom u inače zdravoj populaciji i populaciji mladih sportaša. Međutim, poznato je da je u nekih vrhunskih profesionalnih sportaša upravo ona dijagnosticirana te je i zaustavila njihove natjecateljske karijere i ugrozila njihovo zdravlje zbog potencijalno fatalnih ishoda koji se mogu dogoditi. Tako vidimo da kondicija, talent i vitalnost nisu jaki profilaktički čimbenici za sve kada su u pitanju duboka venska tromboza i posljedična tromboembolija.

No, zašto onda mladi sportaši pate od pojave ovog stanja? To može biti zbog provođenja puno vremena sjedeći nepomično u automobilu ili zrakoplovu dok putuju na razna sportska događanja. Također zbog dehidracije, različitih trauma, primjerice slomljene kosti te imobilizacije. U žena se ona može pojaviti i uzimanjem oralnih kontraceptiva, zbog trudnoće ili hormonske nadomjesne terapije. Tu su uključeni i razni nasljedni i stečeni poremećaji zgrušavanja.

Kako spriječiti nastanak opasnih komplikacija?

Sami sportaši na to mogu utjecati te primjerice praviti pauze i protegnuti noge kada putuju na velike udaljenosti, biti dobro hidrirani tijekom i nakon napornih sportskih događaja i putovanja te biti svjesni čimbenika rizika za krvne ugruške. Preporučljivo je da se raspitaju ima li tko u njihovoj obitelji povijest bolesti krvnih ugrušaka, a u slučaju veće operacije, traume, dugotrajne nepokretnosti ili kada je potreban gips, pitati svog liječnika o planu za sprječavanje krvnih ugrušaka. Svakako je važno upoznati simptome te potražiti liječničku pomoć ako se pojave.