Porod je istovremeno najljepše i najbolnije iskustvo većine žena. Porođajna bol nije posljedica patofiziološkog stanja, ali mnogi ju svrstavaju u skupinu najjačih boli koje pojedinac, konkretno žena, može osjetiti. Porođajna bol dovodi do određenih fizioloških promjena koje imaju učinke na brojne organske sustave majke, a moguće i fetusa. Napretkom medicine, ženama se nude raznorazne metode pomoću kojih se može smanjiti osjećaj boli i omogućiti im se lakši i ljepši porod.
Suzbijanje boli
Metode kojima se postiže ublažavanje ili potpuni gubitak boli najjednostavnije možemo podijeliti na farmakološke i nefarmakološke metode. Farmakološke metode podrazumijevaju korištenje lijekova za suzbijanje boli koji se mogu primijeniti sustavno ili regionalno. U regionalnoj primjeni obično se upotrebljavaju lokalni anestetici u kombinaciji s opioidnim analgeticima.
Epiduralna analgezija
Za epiduralnu analgeziju (analgezija je odsutnost boli, a u ovom je slučaju izazvana umjetnim putem) vjerojatno ste čuli upravo u nekoj od tema vezanih uz porod. Ona je najčešće korištena regionalna metoda ublažavanja boli. Metoda je sigurna i jednostavna, s minimalnim štetnim učincima za majku i dijete uz napomenu da ju izvodi isključivo za to stručna osoba.
Epiduralnu analgeziju može dobiti svaka rodilja koja to poželi, uz uvjet da nema nikakvih kontraindikacija (povišen intrakranijalni tlak, infekcija na mjestu uboda, alergije na lokalni anestetik, koagulopatije, odnosno trombociti manji od 80 000, itd.).
Lijekovi u epiduralnoj analgeziji
Kroz epiduralni kateter pacijentici se injicira mješavina lokalnog anestetika (najčešće bupivakain ili ropivakain) i opioidnog analgetika (najčešće fentanil koji je sintetski opioid sličan morfinu, ali s 50 do 100 puta jačim djelovanjem). Te dvije grupe lijekova imaju različite mehanizme djelovanja, te se njihovim kombiniranim davanjem potenciraju željena svojstva, a minimiziraju nuspojave. Njihova kombinacija omogućuje davanje manje količine oba lijeka uz brži i bolji učinak analgezije.
Postupak
Epiduralnu anesteziju izvodi liječnik specijalist anesteziolog prije operativnog zahvata. Prvi korak je osiguravanje aseptičnih uvjeta, odnosno korištenje sterilne opreme i sterilnih rukavica te sterilna površina kože iznad mjesta uboda. Liječnik palpacijom (pipanjem) leđa pronalazi prostor kroz koji će se plasirati iglu.
Epiduralna analgezija daje se rodilji dok je ona u sjedećem ili ležećem položaju te tijekom cijelog postupka miruje. Na mjesto aplikacije katetera prethodno se stavlja lokalni anestetik što postupak stavljanja katetera čini bezbolnim. Potom se između dva susjedna lumbalna kralješka uvodi igla u epiduralni prostor (prostor između tvrde ovojnice kralježnične moždine i kralježnice), a nakon toga se kroz nju postavlja kateter. Nakon što se igla ukloni, kateter se fiksira i ostaje do kraja poroda. On omogućava postupno doziranje lijekova.
Za početak se pacijentici daje test doza kako bi se utvrdilo da nema negativne reakcije, a zatim slijedi inicijalna doza lokalnog anestetika s opioidom. Analgezija se može održavati tijekom cijelog poroda na tri načina: interminentnim bolusima (mogu se davati na zahtjev rodilje ili uz pomoć novije tehnologije programiranog intermitentnog epiduralnog bolusa (PIEB) koji putem infuzijske pumpe isporučuje epiduralne boluse u unaprijed određenim intervalima), kontinuiranom analgezijom (kombinacija lijekova daje se konstantnom brzinom tijekom cijelog porođaja) i analgezijom pod kontrolom pacijentice (pacijentica sama određuje koliku dozu želi s obzirom na bol koju osjeća pri čemu je doza prethodno programirana te je određen minimalan interval između dva bolusa).
Nuspojave
Moguće nuspojave su hipotenzija (posljedica blokade simpatikusa), pruritus (svrbež), mučnina i povraćanje, vrućica…
Do neželjenih učinaka može doći i prilikom provođenja same tehnike pa tako recimo može doći do prodora igle u krvnu žilu i pojave sustavne toksične reakcije na lokalni anestetik. Davanje visokih koncentracija lokalnog anestetika može rezultirati smanjenom sposobnosti rodilje da tiska te povećanim rizikom od dovršetka porođaja instrumentalnim putem.
Epiduralna analgezija može utjecati na trajanje porođaja, odnosno može produžiti drugo porođajno doba. Taj je učinak minimalan ukoliko se koriste male koncentracije lokalnog anestetika. Osim toga, važno je napomenuti da produljeno trajanje drugog porođajnog doba neće uzrokovati nepovoljne učinke na majku i dijete. Epiduralna analgezija može povisiti postotak instrumentalno dovršenih porođaja, ali ne povećava vjerojatnost dovršenja porođaja carskim rezom.
Svaku je trudnicu potrebno upoznati s metodama koje joj mogu olakšati porod i omogućiti da joj taj čin ostane u što ljepšem sjećanju.
Literatura
Porod i epiduralna anestezija, https://www.plivazdravlje.hr/, pristupljeno 2.8.2020.
Izvor fotografije