Važnost zdrave prehrane sve je češća tema u medijima, a kao neizostavan aspekt takvih tema pojavljuju se i popisi namirnica koje trebamo izbjegavati. Stalna stavka na takvim popisima su i takozvani “E-brojevi”, kolokvijalizam koji služi kao sinonim za razne aditive hrani. Često se preporučuje njihovo izbjegavanje i pažljivo praćenje deklaracija na hrani. Postoji li znanstvena podloga za takvu praksu?
Što su E-brojevi?
Iza pojma “E-brojevi” krije se sustav klasifikacije aditiva hrani kojeg je uspostavila Europska unija. Svakom aditivu koji je trenutačno ili povijesno bio u uporabi dodijeljena je oznaka “E”, od riječi Europa, s pripadajućim jedinstvenim brojem koji služi za identifikaciju specifičnog aditiva.
Ovakav sustav klasifikacije uveden je 1960-ih godina kako bi se standardiziralo korištenje aditiva hrani, a iako je sustav prvotno uveden u Europi, danas se koristi i van Europe. U mnogim zemljama, označavanje korištenih aditiva E-brojevima na deklaracijama je zakonski uvjetovano što omogućava kupcima da saznaju točno koji aditivi su dodani hrani koju kupuju.
Čemu služe E-brojevi?
Sustav klasifikacije podijeljen je u nekoliko kategorija, pa se tako brojevi dodjeljuju ovisno o vrsti i namjeni samog aditiva. Uključena su bojila, konzervansi, antioksidansi i regulatori kiselosti, zgušnjivači, stabilizatori i emulgatori, regulatori pH i tvari za sprječavanje zgrudavanja, pojačivači okusa, antibiotici, tvari za poliranje, plinovi i zaslađivači.
Svaka od tvari na popisu podilazi rigoroznim istraživanjima kako bi se utvrdila njena dugoročna sigurnost i netoksičnost, a u tu svrhu je formirano Povjerenstvo za prehrambene aditive i arome. Ipak, kod nekih tvari se toksični efekti mogu pojaviti unatoč istraživanju, što je kod javnosti dovelo do nepovjerenja prema svim E-brojevima.
Sigurnost aditiva
Aditivi kod pojedinih osoba mogu uzrokovati razne alergijske reakcije, od reakcija preosjetljivosti do anafilaktičkog šoka. Provedena istraživanja ukazuju na prevalenciju alergijskih reakcija kod 0,03 – 0,23% ispitanika. Osim općenitih imunoloških odgovora na aditive, neki aditivi povezani su i s dodatnim reakcijama ili potencijalnim razvojem bolesti.
Za antioksidanse butilirani hidroksianisol (BHA, E320) i butilirani hidroksitoluen (BHT, 321) preporučeno je korištenje s oprezom zbog nejasnih i nekonzistentnih rezultata istraživanja koja ukazuju na potencijalnu kancerogenost. Titanijev dioksid (E171) je iz sličnih razloga povučen s liste odobrenih aditiva. Neka monoazo-bojila, kao što su tartrazin (E102) i kinolinsko žutilo (E104) se istražuju kao potencijalni uzroci hiperaktivnosti kod djece.
Dodatno, kod nekih aditiva je potrebno staviti posebnu napomenu na deklaraciju. Primjerice, za proizvode koji sadrže umjetno sladilo aspartam potrebno je napomenuti da je izvor fenilalanina kako bi ga mogli izbjeći kupci s fenilketonurijom. Kod sadržaja poliola većeg od 10% nužno je dodati da proizvod može izazvati laksativni učinak.
Čitanje deklaracija?
Iako nijedno istraživanje nije savršeno, važno je napomenuti da je odobrenje za uporabu aditiva hrani bazirano na rigoroznim standardima koji se kontinuirano provjeravaju i nadograđuju. Sigurnost aditiva je stoga poprilično visoka i nikako ih ne treba demonizirati.
Ipak, važno je zamijetiti da se naputci o sigurnost konstantno mijenjaju te ih je važno pratiti. S time na umu, čitanje deklaracija može biti korisno – dok god ne pretjerujemo!
Literatura
2. Prehrambeni aditivi i arome. 2025, https://www.efsa.europa.eu, pristupljeno 7.5.2025.
3. Gultekin F, Doguc DK. Allergic and immunologic reactions to food additives. Clin Rev Allergy Immunol. 2013, 45(1), 6-29.
4. Oplatowska-Stachowiak M, Elliott CT. Food colors: Existing and emerging food safety concerns. Crit Rev Food Sci Nutr. 2017, 57(3), 524-548.
5. Winkler HC, Notter T, Meyer U, Naegeli H. Critical review of the safety assessment of titanium dioxide additives in food. J Nanobiotechnology. 2018, 16(1), 51.
