Triptofan – aminokiselina važna za dobar san i dobro raspoloženje

Svatko od nas je sigurno osjetio umor nakon obroka, neobjašnjivu potrebu za snom nakon obilnog nedjeljnog ručka. Postoji li poveznica između aminokiseline triptofana i ranije spomenute pospanosti i za koje je još procese triptofan ključan u našem organizmu?

Ključna aminokiselina za dobar san i dobro raspoloženje

Aminokiseline su osnovne gradivne jedinice proteina. Neke od njih naš organizam ne može samostalno sintetizirati te ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. Jedna od esencijalnih aminokiselina je triptofan. Namirnice posebno bogate ovom aminokiselinom su jaja, piletina, sir i ostali mliječni proizvodi.  Osim uloge u sintezi proteina, triptofan je nužan za odvijanje brojnih procesa u našem organizmu, a posebno za sintezu serotonina i melatonina.

Posebna važnost triptofana leži u njegovoj povezanosti sa serotoninom, neurotransmiterom ključnim za dobro raspoloženje. Triptofan je prekursor za sintezu serotonina. Ukoliko u mozgu nema dovoljne količine triptofana, sinteza serotonina nije moguća. Niske razine triptofana povezane su s depresijom, anksioznošću, ali i povećanom agresivnošću.

Osim serotonina, iz triptofana nastaje još jedna važna molekula – melatonin. Melatonin je hormon koji je važan za izmjene ciklusa budnosti i spavanja odnosno cirkardijarni ritam. Pokazano je da unošenje veće količine triptofana hranom dovodi do veće produkcije melatonina, a samim time i do bolje kvalitete sna.

Pospanost zbog triptofana?

Razne teorije dovode u vezu triptofan u hrani i pospanost nakon obroka. Ova veza nije slučajna – brojne studije su pokazale da suplementi triptofana mogu imati utjecaja na pospanost te omogućuju da brže utonemo u san. Pokazano je da triptofan najviše poboljšava kvalitetu sna osobama s blagim oblikom nesanice. Uzimanje suplemenata s triptofanom nije dovelo do velikih promjena u kvaliteti sna osoba s teškim oblikom nesanice i onih koji od tog poremećaja spavanja ne pate.

Važno je ukazati na razliku između triptofana iz suplemenata i triptofana kojeg unosimo hranom. Dok u suplementima nalazimo isključivo tu aminokiselinu, triptofan koji unosimo hranom nalazi se sklopu proteina koji se sastoje od raznih aminokiselina.

Kako bi naš mozak mogao iskoristiti triptofan u, primjerice, sintezi serotonina, on mora proći kroz krvno moždanu barijeru. Taj zadatak je puno teži kada se triptofan mora natjecati sa svim ostalim aminokiselinama unesenim hranom za prolazak kroz krvno moždanu barijeru.

Kombiniranjem hrane bogate triptofanom s ugljikohidratima možemo dati triptofanu malu prednost pri prolasku kroz krvno-moždanu barijeru. Naime, hrana bogata ugljikohidratima potiče otpuštanje inzulina, hormona odgovornog za regulaciju koncentracije šećera u krvi. Inzulin će dovesti do sniženja koncentracije velikih neutralnih aminokiselina u krvnoj plazmi, a upravo se te aminokiseline natječu s triptofanom za prolazak kroz krvno-moždanu barijeru.

Imajući ove informacije na umu, nameće se zaključak da ova aminokiselina ne može imati pretjerano veliki utjecaj na pospanost koja slijedi nakon nekih obroka , ali njeni pozitivni učinci na naš organizam nisu zanemarivi.