Sedmi Kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske održan je, nakon dvije godine pauze, od 15. do 17. listopada 2021. godine u Studentskom centru u Zagrebu. Iako se ovogodišnji Kongres održao uz poštivanje epidemiološkim mjera zbog pandemije koronavirusa, brojne studente to nije obeshrabrilo da se odazovu u velikom broju, čak preko 220. Organizacijski odbor koji je vodila predsjednica Sara Koprivica uz potpredsjednicu Brigitu Novak ovogodišnju temu izabrao je pod nazivom „Pacijent u središtu zdravstva i zdravstvene industrije“. Želimo naglasiti kako se ove godine po prvi puta održao i predkongresni sadržaj.

 

Tema ovogodišnjeg Kongresa imala je za cilj studentima približiti važnost potrebe i prednosti stavljanja pacijenta u središte zdravstvene skrbi i usluge kroz usku suradnju sa zdravstvenim osobljem te utjecajem na donošenje odluka i oblikovanje zdravstvene politike. Tema je donijela uvid u složenost, ali i važnost definiranja optimalnog zdravstvenog ishoda u vremenima preopterećenosti zdravstvenih budžeta. Kako bi svi sudionici u području zdravstva mogli ponuditi što bolju uslugu, kristalizira se potreba za definiranjem novog ravnopravnog aktera zdravstvenog sustava – pacijenta. Takvo što dobro dočarava opis kako pacijent više ne sudjeluje pasivno u primanju zdravstvenih usluga i sudjelovanju u kliničkim studijama već aktivno sudjeluje u njihovoj izvedbi. Također, svjedočimo ubrzanom uključivanju pacijenta u rad sustava, industrije, čak i zdravstvenog osoblja. Cilj je stručnjaka i zdravstvenog sustava slušati pacijenta čime se proaktivno dobivaju povratne informacije od pacijenta, ali i upute za daljnji napredak.

Ovogodišnji Kongres svečano je otvoren himnom koju je izveo Akademski zbor Ivan Goran Kovačić te pozdravnim govorima predsjednice Kongresa, dekanice Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta prof. dr. sc. Jasmine Lovrić, predsjednice Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Eleonore de Lai te direktora generalnog sponzora Siemens Healthineersa Daniela Bakića. Plenarno predavanje započela je liječnica, specijalistica epidemiologije, znanstvenica i sveučilišna profesorica Sanja Musić Milanović te je studentima približila problem debljine kao kronične nezarazne bolesti koja predstavlja jednu od najvećih javnozdravstvenih prijetnji modernoga doba. U svome predavanju naglasila je da je ciljano preventivno djelovanje moguće samo promatranjem problema iz perspektive pojedinca unutar okruženja u kojem živi.

Prvu sekciju predavanja pod nazivom „Kako je pandemija COVID-19 utjecala na zdravstveni sustav i brigu usmjerenu na pacijenta?“ otvorila je prim. Vjekoslava Amerl Šakić, dr. med., spec. školske med. i spec. obiteljske med. koja je studentima pobliže dočarala specifičnu situaciju u kojoj su se našli obiteljski liječnici u vremenima pandemije, promjene koje su donesene u načinu rada s kroničnim pacijentima te zahtjevnost brzog odlučivanja u stanjima febriliteta. Sekciju je nastavila dr. sc. Lovorka Đerek, spec. med. biokem. i lab. med. predavanjem o izazovima laboratorijske medicine u COVID i post-COVID-19 periodu u Kliničkoj bolnici Dubrava koja je u pandemiji koronavirusa proglašena Primarno intenzivističkim respiratornim centrom namijenjenom zbrinjavanju bolesnika s COVID-19 pri čemu se u vrlo kratkom roku bolnica prilagodila radu isključivo s bolesnicima oboljelima od ove bolesti. Zadnje predavanje ove sekcije održala je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore i počasni član CPSA-e, magistra Ana Soldo koja je svoje predavanje posvetila izazovima, uključivanju protuepidemijskih mjera i opterećenjima koje je također zateklo i ljekarnike, najdostupnije zdravstvene radnike, u vremenima pandemije. Prva sekcija predavanja zaključena je zajedničkim panelom svih sudionica ove sekcije, koju je vodio moderator Marin Tušinec, mag. pharm., a koji je za cilj imao potaknuti na promišljanje o zajedničkim izazovima i mogućnostima suradnje između predstavnika različitih struka unutar zdravstvenog sustava, a sve u korist pacijenta.

Druga sekcija predavanja pod nazivom „Možemo li uključiti pacijenta u donošenje odluka o pravima i troškovima uz analizu ishoda liječenja?“ započela je u subotu, a otvorila ju je dr. sc. Jasna Leniček Krleža, spec. med. biokem. i lab. med. koja je u svojem predavanju govorila o analizi troškova i koristi, odnosno o cost-benefit analizi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, ali i u zdravstvu kao takvom, koja bi trebala biti temelj kod donošenja odluka o opravdanosti svake pretrage/laboratorijskog testa jedne ustanove koja pruža svoje usluge za određenu populaciju. Drugu sekciju predavanja zatvorila je doc. dr. sc. Ana Bobinac predavanjem o ekonomskoj perspektivi zdravstva u Hrvatskoj te osvrtom na teme kao što su utvrđivanje cijena lijekova i vrednovanja ishoda liječenja neizbježnih za praćenje pacijenata u zdravstvu, financiranja zdravstva u Hrvatskoj te uloge raznih ekonomskih alata u unapređuju sustava donošenja odluka u zdravstvu. 

Treću sekcija predavanja, koja se održala također u subotu, pod nazivom „Koja je uloga pacijenta u razvoju suvremene zdravstvene skrbi u bolničkom okruženju?“ započela je Darija Kuruc Poje, univ. mag. pharm. spec. kliničke farmacije koja nam je govorila o provedbi kliničkih studija te smjernicama prema kojima se ono mora provesti kako bi osiguralo zaštitu prava, sigurnosti, dostojanstva i dobrobiti ispitanika što bi osiguralo prevagu nad svim drugim interesima, a u cilju stvaranja pouzdanih i konzistentnih podataka. Sljedeće predavanje održao je predstavnik generalnog sponzora Kongresa, Siemens Healthineersa, ing. Josef Riegelhofer koji je govorio o važnosti totalne automatizacije laboratorija te o načinima optimiziranja laboratorijskog tijeka rada. Zadnje predavanje ove sekcije održala je doc. dr. sc. Ljiljana Mayer, spec. med. biokem. i lab. med. koja je svoje predavanje posvetila važnosti kvalitete medicinsko-biokemijskih pretraga te zakonske utemeljenosti provođenja istih izvan medicinsko-biokemijskog laboratorija.

Drugi dan Kongresa završen je panel diskusijom na temu „Je li pacijent uistinu u središtu zdravstva i zdravstvene industrije?” koju je vodila Katarina Leko, dipl. nov., a sudionici su bili mr. sc. Jasna Karačić, mag. forens., prof. dr. sc. Stjepan Orešković, Ana Soldo, mag. pharm. i Andreja Šantek, dipl. nov. Sudionici rasprave razgovarali su o izazovima u repozicioniranju pacijenata, o tome kako bi funkcionirao pacijent-centrični sustav te što je sve potrebno za ravnopravnije sudjelovanje i veću uključenost pacijenata u donošenje odluka u zdravstvu.

Osim sekcija predavanja, kroz subotu i nedjelju održane su brojne radionice koje su obrađivale teme poput digitalnih platformi za pacijente, farmakogenomike, farmakoterapijskih savjetovališta, oglašavanja OTC-a, dijagnoze COVID-a i slično te su održane nagradne igre i humanitarne akcije. Za vikend, u vrijeme ručka, održao se i Sajam karijera na kojem su se predstavile firme naše struke, a studenti su mogli postavljati pitanja i pobliže se upoznati s njihovim radom te mogućim budućim karijerama u strukama farmacije i medicinske biokemije.

Nedjelja je započela Generalnom skupštinom Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske na kojoj je izabrano novo vodstvo Udruge te su uslijedile radionice. Kongres je završio završnim predavanjem koji je vodila Željana Margan Koletić, mag. pharm., a osvrnula se na pacijenta kao važnog dionika prilikom razvoja novih lijekova i donošenja regulatornih odluka te na načine na koje pacijenti sudjeluju u donošenju istih na nacionalnoj i europskoj razini čime je zaokružila glavnu temu ovogodišnjeg Kongresa.

Ono na što smo posebno ponosni je tradicionalna nota u kojoj se Kongres održava, a to je ona humanitarna. Ovogodišnji Kongres po prvi puta praćen je i predkongresnim sadržajem te humanitarnim sadržajem tijekom samog događaja. Sve donacije i prilozi skupljeni su za Udrugu cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići – Ucdpdn Leptirići koja je osnovana s ciljem zagovaranja i promicanja prava djece s cerebralnom i dječjom paralizom, teškoćama u razvoju, te osoba s invaliditetom u dolini Neretve.

Kongres je zatvoren govorom Predsjednice Organizacijskog odbora, podjelom nagrada, proglašenjem novog vodstva Udruge te zajedničkim fotografiranjem.

 

Na samom kraju, prenosimo izjavu predsjednice Organizacijskog odbora 7. CPSA Kongresa Sare Koprivice: “Nakon što su se svi dojmovi slegli, mogu reći da sam izrazito zadovoljna čitavim Kongresom! Očekivanja su ove godine bila zaista velika, dijelom zbog dvogodišnje pauze, a djelomično zbog pandemije i ‘novog normalnog’. Organizacija ovako velikog događaja uživo nije bila laka, ali usudila bih se reći da smo zahvaljujući motiviranom, kreativnom i susretljivom organizacijskom odboru Kongres podigli na novu razinuIz komentara sudionika shvatili smo da je predkongresni sadržaj bio pun pogodak, a pohvale dolaze i za sami Kongres. Uzbudljivo je bilo gledati kako višemjesečno planiranje i dogovaranje postaje djelom, a nakon svega smatram da su se rad i trud zaista isplatili. Želim se i ovim putem zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji nama velikog i važnog projekta, kao i svim sudionicima bez kojih ovakvi projekti ne bi imali smisla!“.