Prvi put u povijesti možemo govoriti o izlječenju od infekcije HIV-om

Već smo u nekoliko slučajeva opisivali infekciju virusom humane imunodeficijencije (HIV) te isticali kako jedan od najvećih problema tretmana je činjenica da virus svoj genom ugrađuje u genom domaćina te, upravo zbog tog postupka, nemoguće ga je eliminirati iz organizma. Do sada su poznata dva slučaja kod kojih se HIV „izliječio“, a to su svima poznati Berlinski i Londonski pacijent. No, u spomenutim slučajevima ne možemo govoriti o „izlječenju“, već o stanju kronične remisije. Naime, kod spomenutih pacijenata transplantirana je koštana srž koja nema receptor za vezanje virusnih čestica, stoga sam virus ne može napasti T-limfocite jer ne postoji put ulaska virusa u stanicu. No, bitno je napomenuti kako genom virusa iz organizma nije eliminiran jer postoje određeni rezervoari virusa, poput živčanog sustava. Stoga, „izlječenje“ u ovom slučaju možemo upotrebljavati kao svojevrsan simbol stanja kronične remisije.

2. srpnja 2019. objavljeno je revolucionarno istraživanje znanstvenika iz Nebraske i Philadelphije u kojem su uspjeli eliminirati genom HIV-a iz laboratorijskog miša. Korištene su LASER ART (engl. long-acting slow-effective release antiviral therapy) i CRISPR-Cas9[1].

LASER ART je terapija koja obuhvaća sporu disoluciju lijeka, povećanu lipofilnost, poboljšanu bioraspoloživost te smanjenje toksičnosti (zbog rjeđeg uzimanja zahvaljujući modifikacijama ljekovite tvari). Ovakva terapija smanjuje komorbiditete te održava stalnu i efektivnu koncentraciju ljekovite tvari u organizmu[1].

Ovaj znanstveni rad predstavlja veliku prekretnicu u terapiji infekcije virusom humane imunodeficijencije.

Sustav CRISPR-Cas9 sastoji se od enzima Cas9 koji cijepa molekulu DNA i male molekule RNA koja navodi Cas9 na njegovu metu, željeno mjesto na DNA gdje želimo napraviti promjenu na genomu. Na mjesto loma molekule DNA regrutiraju se proteini koji sudjeluju u popravku DNA, a koji se mogu usmjeriti da poprave određenu mutaciju, onesposobe određeni gen ili ubace dodatne slijedove nukleotida u DNA[2].

Modelni organizmi bili su laboratorijski miševi modificirani na način da mogu proizvodi humane T-stanice, čime se ostvaruje mogućnost infekcije HIV-om[1].

HIV-1 DNA fragmenti, zajedno s Gag genom se izrezuju in vivo, čime se eliminira proviralna DNA iz genoma domaćina. Nakon odrađenog postupka, virus se više ne može detektirati ni u krvi, ni u limfoidnom tkivu, ni u koštanoj srži, ni u mozgu[1].

GAG gen (engl. group specific antigens) kodira virusnu nukleokapsidu, ovaj gen kodira sintezu virusu sličnih čestica kada ostala dva gena, POL i ENV, nisu prisutni. Gubitak funkcija GAG gena rezultira nemogućnošću HIV-a da “pupa” iz stanice domaćina[3].

Ovaj znanstveni rad predstavlja veliku prekretnicu u terapiji infekcije virusom humane imunodeficijencije. Činjenica je kako inficirane osobe danas, zahvaljujući antriretroviralnoj terapiji, vode normalan život, no na dnevnoj razini uredno moraju uzimati terapiju, a ni nuspojave nisu rijetki slučajevi. Na ljeto 2020. godine kreću klinička istraživanja izlječenja infekcije ovom metodom te, ukoliko se pokaže uspješnom, otvorit ćemo sasvim novu mogućnost i pristup izlječenja, a samim time i podignuti kvalitetu života oboljelih na do sada najvišu razinu.