U današnjoj praksi planiranja trudnoće fokus je uvijek na promicanju zdravlja buduće majke, dok se važnost zdravstvenog stanja budućeg oca gotovo pa zanemaruje. Iako znanstvena istraživanja ukazuju na važnost dobrog zdravstvenog stanja oba roditelja za uspješnost samog začeća, tijek trudnoće i zdravlje djeteta, u praksi skrb pred začeće (preconception care) kod očeva još nije zaživjela.

 

Skrb pred začeće (preconception care) podrazumijeva skup mjera kojima je cilj prepoznati i modificirati biomedicinske i društvene te rizike u ponašanju koji imaju direktan učinak na ishod reprodukcije. Dobrobiti skrbi za zdravstveno stanje budućeg oca uključuju povećane šanse za začećem jer se poboljšava biološki učinak i genetički doprinos muškarca trudnoći te nastanak što zdravijeg djeteta. Kvaliteta genetičkog materijala oca i majke je ključan faktor za začeće, zdravu trudnoću te zdrav fetus. Oštećen DNA u spermijima dovodi do neplodnosti, smanjene plodnosti ili spontanih pobačaja. Iako je trudnoća moguća kada je prisutan niski stupanj oštećenja DNA spermija, tada se javljaju urođene mane (birth defects) te karcinomi kod djece povezani s tim oštećenjem DNA.

 

Čimbenici koji utječu na začeće

Genetički materijal se može oštetiti na razne načine, kao što je izlaganje nikotinu, raznim drogama, alkoholu, kofeinu, nezadovoljavajućom prehranom, radijacijom, kemoterapijom te kod hipertermije testisa. Droge koje su povezane s muškom neplodnosti su marihuana i kokain. Studije su pokazale da marihuana smanjuje produkciju testosterona, brojnost spermija i kvalitetu sperme te može dovesti do erektilne disfunkcije. Upotreba anaboličkih steroida je također povezana s nižom koncentracijom sperme i manjom količinom morfološki normalnih spermatozoa.

 

Nadalje, medicinska stanja kao diabetes, varikokela (abnormalno proširenje vena u testisu, stanje koje Čizmić et al. nazivaju „tihim ubojicom muške plodnosti“), epididimitis (upala epididimisa, epididimis je duga cijev koja se nalazi u blizini svakog testisa čija uloga je prijenos sperme iz testisa) i pretilost, mogu smanjiti broj i kvalitetu spermija. Konkretno povećana incidencija pretilost je direktno povezana s povećanom muškom neplodnosti. Pretilost kod muškaraca je povezana sa sniženom razinom testosterona i smanjenom kvalitetom sperme. Sallmén et al. u svom radu navode da se vjerojatnost neplodnosti povećava za 10% za svakih 20 lbs (otprilike 9,10 kg) prekomjerene težine. Stoga bi normalizacija tjelesne težine bila bitan cilj skrbi pred začeće.

 

Toksini: dioksini, ftalati, policiklički aromatski ugljikovodici, uzrokuju oksidativni stres koji dovodi do oštećenja DNA. Zatim brojni lijekovi mogu utjecati na volume i kvalitetu sperme. Pod takve lijekove ubrajamo alkilirajuće agense (citostatici koji stvaraju kovalentne veze s nukleinskim bazama i u konačnici sprječavaju replikaciju i transkripciju DNA), blokatore kalcijevih kanala, cimetidin, kolhicin, kortikosteroide, ciklosporine, gentamicin, eritromicin, neomicin, tetraciklin, nitrofurantoin, metadon, spironolakton, sulfasalazin…

 

Poveznica starosti oca i neurorazvojnih poremećaja

Starost oca i s njome povezan pad kvalitete sperme je jedan od čimbenika rizika za pojavnost shizofrenije kod potomaka. Znanstvenici u jednoj kohort studiji su izračunali omjer rizika (hazard ratio) pojavnosti shizofrenije kod potomaka povezan sa starosti oca. Za svako povećanje u starosti oca za 10 godina omjer rizika je iznosio 1.47. Nadalje, novonastale mutacije u zametnoj liniji starijih očeva su identificirane kao faktor rizika za razvoj autizma kod djeteta. Starost očeva je povezana s epigenetskim promjenama metilacije DNA spermija, te promjene su utjecale na zdravlje i osjetljivost na bolesti kod potomaka. Specifični geni povezani s autizmom su pogođeni tim promjenama. Osim dobi, izloženost toksinima, neadekvatna prehrana i stres mogu utjecati na metilaciiju DNA i potencijalno prouzročiti bolesti kod potomaka.

 

Antioksidansi i oštećenje DNA

Kako bi se spriječilo oštećenje DNA zbog oksidacijskog stresa, korištenje antioksidansa je već prepoznato kao opcija kod liječenja muške neplodnosti. Antioksidansi koji se koriste u praksi su vitamin C, vitamin E, selenij, glutation, karnitin i cink. Međutim učinkovitost i sigurnost takvog liječenja nije nedvojbeno dokazana. Od navedenih antioksidansa najbolju razinu dokaza ima cink. Studije su pokazale da dnevno uzimanje 66 mg cink sulfata i 5 mg folne kiseline značajno povećava koncentraciju sperme kod muškaraca sa smanjenom plodnosti. Druga studija pokazuje povećanje pokretljivosti spermija subfertilnih sudionika nakon oralnog uzimanja 220 mg zink sulfata dnevno kroz 3 mjeseca.

 

Đumbir i testosteron

Već smo utvrdili da je genetski integritet spermija ključan za normalan razvoj embrija i prijenos očevog genetskog materijala na potomke. S obzirom da se nova sperma proizvodi svakih 42 – 76 dana, oštećena sperma se može zamijeniti unutar 3 mjeseca od izloženosti toksinima. Postoje dokazi da konzumacija đumbira poboljšava kvalitetu sperme. Dokumentirano je poboljšanje parametara kao što su koncentracija, održivost, motilitet i morfologija spermija. Đumbir povisuje koncentraciju testosterona i svojim antioksidativnim učinkom neutralizira reaktivne kisikove vrste koje oštećuju stanice, nadalje povećava proizvodnju dušikovog oksida. Dušikov oksid povećava protok krvi u testisima i na taj način povećava proizvodnju testosterona. Đumbir, također, ispoljava antidijabetski učinak. Dovođenjem razine glukoze u krvi do normalnih vrijednosti pojačava se proizvodnju testosterona. Antidijabetski učinak je potvrđen u studiji gdje su sudionici uzimali oralno 2000 mg đumbira dnevno kroz 10 tjedana. Dodatan učinak na plodnost pridonosi i zbog sadržaja mangana koji povećava proizvodnju luteinizirajućeg hormona koji potiče sintezu testosterona i posljednično unaprijeđuje kvalitetu sperme, poboljšavajući parametre kao što su broj, izdržljivost, motilitet, morfologiju i integritet DNA spermija. Đumbir pokazuje potencijalnu korist kod saniranja gentamicin uzrokovanog oksidativnog stresa. Naime, studije na miševima su pokazale da smanjuje staničnu smrt (apoptoza) spermija uslijed oksidativnog stresa uzrokovanog gentamicinom. Gentamicin je antibiotik širokog spektra djelovanja koji uzrokuje oksidacijski stres u testisima i na taj način smanjuje broj spermija. Miševi koji su primili 100 mg/kg đumbira intravenozno su pokazali manji stupanj apoptoze s obzirom na miševe kojima nije bio administriran đumbir. U vezi s rezultatima ove studije, bilo bi preporučljivo da muškarci koji su na terapiji gentamicinom, također uzimaju đumbir.

 

 

Cilj skrbi pred začeće je zdrava trudnoća i u konačnici zdravo dijete. Uspjeh ovisi o zdravlju roditelja. Dok se briga i podrška za buduću majku podrobno provodi, briga pred začeće za oca još nije zaživjela u praksi. U svakom slučaju bi se valjalo pridržavati uobičajenih smjernica za održavanje zdravlja. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljan san i izbjegavanje toksina. Ukoliko je potrebno, poduzeti korake za normalizaciju tjelesne težine i dobro upravljati postojećom bolesti.

 

Literatura

  1. Frey et al. The clinical content of preconception care: preconception care for men. Am J Obstet Gynecol. 2008 Dec; 199(6 Suppl 2): S389 – 95.

2. Čizmić, L., Bašković, M. i Župančić, B. Varikokela – tihi ubojica muške plodnosti?. Medicina Fluminensis, 56 (1), 16 – 25.

3. Sallmén et al. Reduced fertility among overweight and obese men. Epidemiology. 2006 Sep; 17(5): 520 – 3.

4. du Plessis SS, Agarwal A, Syriac A. Marijuana, phytocannabinoids, the endocannabinoid system, and male fertility. J Assist Reprod Genet. 2015 Nov; 32(11): 1575 – 88.

5. Malaspina et al. Advancing paternal age and the risk of schizophrenia. Arch Gen Psychiatry. 2001 Apr; 58(4): 361 – 7.

6. Reichenberg et al. Advancing paternal age and autism. Arch Gen Psychiatry. 2006 Sep; 63(9): 1026 – 32.

7. Garrido et al. Sperm DNA methylation epimutation biomarker for paternal offspring autism susceptibility. Clin Epigenetics. 2021 Jan 7; 13(1): 6.

8. Lombardo et al. The role of antioxidant therapy in the treatment of male infertility: an overview. Asian J Androl. 2011 Sep; 13(5): 690 – 7.

9. Zini A, San Gabriel M, Baazeem A. Antioxidants and sperm DNA damage: a clinical perspective. J Assist Reprod Genet. 2009 Aug; 26(8): 427 – 32.

10. Agarwal A, Gupta S, Sikka S. The role of free radicals and antioxidants in reproduction. Curr Opin Obstet Gynecol. 2006 Jun; 18(3): 325 – 32.

11. Hosseini et al. The influence of ginger (Zingiber officinale) on human sperm quality and DNA fragmentation: A double-blind randomized clinical trial. Int J Reprod Biomed. 2016 Aug; 14(8): 533 – 40.

12. Banihani SA. Ginger and Testosterone. Biomolecules. 2018 Oct 22; 8(4): 119.

13. Banihani SA. Effect of ginger (Zingiber officinale) on semen quality. Andrologia. 2019 Jul; 51(6): e13296.

14. Zahedi et al. Protective effect of ginger on gentamicin-induced apoptosis in testis of rats. Adv Pharm Bull. 2012; 2(2): 197 – 200.

15. Gholami-Ahangaran et al. A systematic review on the effect of Ginger (Zingiber officinale) on improvement of biological and fertility indices of sperm in laboratory animals, poultry and humans. Vet Med Sci. 2021 Sep; 7(5): 1959 – 1969.

 

Izvor fotografije

Gerd Altmann by Pixabay