Depresija je česta mentalna bolest koja može zahvatiti ljude u svakoj životnoj dobi. Karakterizirana je dugotrajnim depresivnim raspoloženjem i/ili gubitkom interesa za aktivnosti koje su prije osobu uveseljavale. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 264 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od depresije. Ukoliko je neliječena, u najgorem slučaju može dovesti i do smrtnog ishoda. Zapanjujuća brojka od 800 000 samoubojstava prouzrokovanih depresijom definitivno nam govori o nužnosti destigmatizacije mentalnog zdravlja te povećanja pristupa adekvatnoj zdravstvenoj skrbi.

Terapija depresije može, ali i ne mora, uz psihoterapiju uključivati lijekove s antidepresivnim učinkom. Ljudi su od davnina u prirodi tražili aktivne spojeve kojima bi se poslužili u liječenju raznih stanja, stoga nije začuđujuće da se i u tretiranju depresije mnogi okreću prirodnoj farmakoterapiji.

Biljka s mnogo imena i ljekovitih svojstava

Hypericum perforatum biljka je s mnogo imena, a većina nas je pak najbolje poznaje po imenu Gospina trava ili kantarijon. Drevni Grci i Rimljani su kitili svoje domove ovom biljkom jer su smatrali da ima mistične moći koje štite od zla. Iako možda nema točno ta svojstva, s tom zamisli bili su na pravom putu. Ljekovita svojstva gospine trave poznata su već dugi niz godina, a Galen, Dioskorid i Hipokrat bili su samo neki od biomedicinara koji su opisivali ovu čudnovato ljekovitu biljku. Iako se najučestalije upotrebljava kao antimalarik, diuretik, analgetik ili pak u pučkoj medicini za zacjeljivanje rana, sve se učestalije govori o njenoj upotrebi u liječenju depresije, anksioznosti i parasomnija. U ove svrhe, najčešće se koriste njeni alkoholni ekstrakti i tinkture.

Antidepresivno djelovanje gospine trave

Postoje nekoliko teorija o biološkom uzroku depresije. Najpoznatija je monoaminska hipoteza, koja predlaže da je uzrok ovog stanja manjak ili loše funkcioniranje monoaminskih neurotransmitera (serotonina, noradrenalina i dopamina). Nadalje, neurotrofna hipoteza zatim govori o tome da je smanjena koncentracija neurotrofnog čimbenika moždanog podrijetla (BDNF), koji je povezan s stresom i boli, moguć uzrok depresije. Treća i najnovija, glutamatna hipoteza govori pak kako ekscitacijski neurotransmiter glutamat, odnsosno poremećaj u glutamatnom sastavu, može biti poveznica s pojavom depresije.

Lijekovi s antidepresivnim učinkom stoga mogu imati nekoliko različitih mehanizama djelovanja; mogu povećati sintezu pojedinih neurotransmitera, smanjivati njihov katabolizam inhibirajući monoamino oksidazu (enzim odgovoran za razgradnju monoaminskih neurotransmitera) ili inhibirati njihovu ponovnu pohranu. Točan mehanizam djelovanja gospine trave kao antidepresiva je i dalje nejasan. No, dokazano je da gospina trava pokazuje afinitet prema tri monoaminska neurotransmitera (dopaminu, serotoninu i noradrenalinu)  što može upućivati na novi, još neotkriveni mehanizam.

Poznato je pak da ova biljka sadrži barem sedam komponenata iz različitih skupina spojeva koji njenom učinku vrlo vjerojatno doprinose. Ti spojevi uključuju razne flavonoide, naftodiantrone, biflavonoide, ksantone, fenilpropane i fluoroglucinolne derivate. Iako neki od ovih spojeva, poput hiperforina, mogu djelovati antidepresivno, pokazano je da je ipak djelotvornost ekstrakta veća u odnosu na pojedine izolirane spojeve.

Usporedba s terapijom klasičnim antidepresivima

Istraživanjem se došlo do zaključka da su ekstrakti ove biljke efektivniji od placeba, a u nekim slučajevima jednako efektivni kao i standardni antidepresivi u liječenju blagih i umjerenih slučajeva depresije. Također, u usporedbi sa standardnim antidepresivima, ekstrakti gospine trave prouzročili su mnogo manji broj nuspojava, pogotovo onih koji pogađaju živčani i probavni sustav. Glavne nuspojave su fotosenzibilnost, povećano lučenje tiroidnih hormona, hipertenzivna kriza (akutno povećanje krvnog tlaka na visoke vrijednosti), gastrointestinalne iritacije i manija.

Treba napomenuti kako pripravke gospine trave nije preporučano upotrebljavati u kombinaciji s klasičnim antidepresivima. Iako detaljnija istraživanja o interakcijama još nisu provedena, u Australiji su prijavljeni slučajevi težeg oblika serotoninskog sindroma (stanja u kojem dolazi do nakupljanja serotonina u organizmu) kod istovremene upotrebe ekstrakta gospine trave i SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) antidepresiva. Drugi lijekovi koji se trebaju izbjegavati kombinirati s gospinom travom uključuju ciklosporin (lijek koji se daje pacijentima nakon transplantacije organa), inhibitore HIV proteaze (lijekovi koji se koriste u liječenju HIV-infekcije), varfararin (lijek za razrjeđivanje krvi),  citostatike (lijekovi koji se koriste u liječenju zloćudnih tumora) i oralne kontraceptive.

Što smo danas naučili?

Društvena stigma, nepristupačnost terapije ili brojne nuspojave standardnih antidepresiva, glavni su faktori koji bi mogli spriječiti pojedince koji se bore s depresijom da potraže pomoć. Pokazano je da bi gospina trava daje pozitivne rezultate u borbi protiv ovog stanja. Takvoj terapiji definitivno u prilog idu pozitivan pogled javnosti na fitoterapiju zajedno uz manji broj nuspojava u usporedbi sa klasičnim antidepresivima. Stoga, monoterapija ekstraktom gospine trave bi mogla biti dobro rješenje u povećanju kvalitete života osoba koje pate od depresivnog raspoloženja, imaju problema sa spavanjem ili anksioznošću.