Crveno vino u prevenciji Alzheimerove bolesti

Upotreba vina kao lijeka zabilježena je već u prvim civilizacijama. Narodi Mezopotamije su ga u kombinaciji s medom koristili za liječenje kašlja, a stari Grci kao sedativ i antiseptik.

Danas često možemo čuti kako liječnici preporučuju umjerenu konzumaciju crvenog vina za prevenciju, ali i liječenje poremećaja kardiovaskularnog sustava, u prvom planu povišenog krvnog tlaka.

Mnoga istraživanja posljednjih  godina fokus stavljaju na poveznicu umjerene konzumacije crvenog vina i razvoja neurodegenerativnih bolesti, među kojima je jedna od češćih upravo Alzheimerova bolest.

Zašto baš crveno vino?

Većinski sastojak vina je naravno voda (80-90%), zatim dolaze etanol, ugljikov dioksid, glicerol te šećeri. Prisutni u najmanjim koncentracijama od gore navedenih, a zapravo funkcijom najbitniji jesu polifenolni spojevi. Njih se ugrubo može podijeliti na flavonoide i neflavonoide; a upravo flavonoidi pokazuju ključne djelotvorne učinke na zdravlje. Ovi spojevi najviše su prisutni u sjemenkama i koži bobice grožđa, a kako se prilikom proizvodnje bijelog vina ovi dijelovi bobice brže uklone nego što je to slučaj kod crvenog, bijelo vino sadrži puno manje koncentracije polifenola te je samim time djelotvornost bijelog vina zanemariva.

Resveratrol – ”ključni igrač”

Resveratrol (3,5,4′-trihidroksistilben) spada među ranije spomenute flavonoide. Osim u grožđu, nalazi se i u većini ostalog bobičastog voća te orašastim plodovima. I same biljke proizvode ovaj spoj za obranu od štetnih vanjskih utjecaja (primjerice UV zračenja i infekcije mikorbima), a njegovi blagotvorni učinci na zdravlje čovjeka su brojni.

Naime, povećana koncentracija kisikovih reaktivnih spojeva (ROS) može dovesti do oksidativnog stresa. Kako je mozak značajan ‘potrošač’ kisika, ovaj je organ iznimno izložen posljedicama tog stanja. Oksidativni stres, između ostalog, dovodi do nepravilnog smatanja proteina te njihove akumulacije. Kod Alzheimerove bolesti u pitanju je nakupljanje amiloida-beta (Aβ), a upravo resveratrol svojim antioksidativnim djelovanjem uzrokuje redukciju toksične agregacije ovog proteina.

Posljedica oksidativnog stresa je i povećana aktivnost glija stanica koje izlučuju proupalne citokine što dovodi do neuroinflamacije (aktivacije urođenog imunosnog sustava mozga). Kako ovo stanje također uzrokuje neurodegeneraciju, protuupalna svojstva resveratrola suzbijaju istu.

Ovaj spoj pokazuje i značajnu ulogu u regulaciji stanične signalizacije. Aktivira transkripciju MAP kinaza (mitogenom-aktivirane proteinske kinaze) koje podražene izvanstaničnim signalom reguliraju staničnu proliferaciju (diobu), ali i opstanak same stanice. Na taj način povećava izdržljivost samih stanica na štetne vanjske učinke.

Zdrava mikrobiota-zdrav mozak

Do sad nabrojani učinci polifenola (i resveratrola kao predstavnika) pokazuju njihovo izravno djelovanje na očuvanje normalne anatomije mozga i kognitivnih sposobnosti. Međutim, obzirom da prilikom metabolizma ovih spojeva njihova prilično mala količina zapravo dospije u perifernu cirkulaciju, smatra se kako je bitnija njihova posrednička uloga u očuvanju pravilne moždane aktivnosti.

Dokazano je kako su neke kognitivne sposobnosti poput učenja i pamćenja povezane sa sastavom želučane mikrobiote. Polifenoli doprinose očuvanju zdrave mikrobiote eliminirajući štetne bakterije i potičući rast korisnih, ali i također povećavajući njenu ukupnu raznovrsnost.

Ostali učinci polifenola

Dodatni indirektni učinci ovih spojeva očituju se u regulaciji rada kardiovaskularnog sustava. Povećavajući protok krvi kroz mozak bitan su regulator moždane cirkulacije (eng. cerebral blood flow). Zabilježeno je i da snižavaju ukupni krvi tlak. Pravilna cirkulacija ključna je za dostatnu opremu mozga kisikom i glukozom te uklanjanje štetnih metabolita čijim bi nakupljanjem moglo doći do kognitivnog oštećenja.

Bitno je naglasiti kako je optimalna količina vina za postizanje navedenih učinaka 1.5 čaša (225 mL) dnevno. Ta količina crvenog vina sadrži oko 300 miligrama polifenola. Utvrđeno je kako također i konzumacija veća od te, ali i nekonzumacija crvenog vina imaju suprotan učinak pojačavajući  kognitivnu disfunkciju što može dovesti do razvoja raznih oblika demencije.